Između duhovnosti, zabave i pomodarstva

Noć vještica (eng. Halloween) praznik je koji se slavi posljednjeg dana mjeseca oktobra, a svoje korijene ima u keltskim svečanostima bogu sunca i smirti Samainu, ali i u kršćanskome prazniku Svih Svetih.

Noć vještica jedan je od onih praznika koji se percipira uglavnom kao sekularan, zbog nereligijskog načina obilježavanja, koje se sastoji od rituala kombiniranih od paganskih običaja i onih urbanih. Tako je ritualno preoblačenje obavezno za sve koji proslavljaju ovaj praznik: običaj je odabrati kostim koji je u skladu sa mračnim, ali i pomalo infantilnim imidžom praznika. Poželjno je da je kostim „strašan“ – među kostimima, kao rezultat popularnosti praznika među mladima, najčešće su likovi iz horor- filmova. No, to nije obavezno.

Povodom Halloweena, najčešće je dovoljno za jednu noć biti neko drugi. A ako je taj neko mrtav, tim bolje.

Slavi se tradicionalno u SAD-u, Irskoj, Puerto Ricu, Australiji i Novom Zelandu. U SAD-u su običaji, čini se, najrazvijeniji, a praznik je naročito popularan kod djece i tinejdžera u ranoj dobi. Uz njega se obavezno vezuju svjetiljke od bundeva, izdubljenih i isječenih tako da nalikuju strašnoj grimasi (popularni jack- o'-lantern) i neizbježni trick-or-treat ritual, u kojem djeca sa vrećama obilaze kućanstva, tražeći slatkiše, a zauzvrat „prijeteći“ nekim „strašnim“ halloweenskim trikom.

Svi ovi rituali imaju svoje uporište u historijatu ovog praznika.

Kelti su vjerovali da za punog mjeseca, a najčešće noć prije dana mrtvih, mrtvi napuštaju svoje grobove, te nakratko opet dolaze u svoje domove, zbog toga su se živi, prestrašeni mogućnošću sustreta s mrtvima, prekrivali zastrašujućim maskama i stvarali veliku buku.

Prema starom rimskom vjerovanju, crni bog lova Samain preuzima vlast nad svijetom. U toj noći su se simbolično gasile sve vatre u ognjištima, vjerovalo se da mrtvi posljednji put dolaze na ovaj svijet, pa su jedni na pragovima svojih kuća ostavljali hranu, a drugi su postavljali izdubljene repe, cikle ili krompir s upaljenom svijećom, kako bi grešne duše uplašili, a dobre pronašle put kući. Bundeva je tek u 16. stoljeću postala popularna za dubljenje, najprije u Americi, a zatim i u ostatku svijeta.

Običaj dubljenja bundevi zasniva se na irskoj legendi o kovaču Jacku, poznatom po njegovoj škrtosti i lukavstvu. Jedna od priča govori kako je prevario vraga tako što je vragu ponudio dušu u zamjenu za piće i nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ, zbog kojeg se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik.

Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa. Kada je Jack umro, nije bio primljen zbog svog griješnog života u Raj, a na vratima Pakla dočekao ga je vrag i poslao natrag u mrak, a da ga se rješi dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu i otada Jack, koji nikada nije pronašao put kući luta mrakom noseći izdubljenu repu u ruci. Tako je Jack O'Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.

Otkuda je ovaj, u svijetu popularni praznik zakucao i na naša vrata – ne znamo. Sigurno su mnogi od vas dobili pozivnice za razne kostimirane zabave povodom Noći vještica, pa vas je obuzeo sličan osjećaj kao kada bi vam neko, ako ste došli u restoran sa partnerom, ponudio specijalni popust za Valentinovo, ili biste, dok ujutro idete na posao, ostali fascinirani količinom crvenih i ružičastih srdaca koja kriče iz izloga prodavnica, te specijalnim sniženjima srcolikih bombonjera i umiljatih plišanih igračaka.

Da... uz obilje gunđanja, Bosanci i Hercegovci novih generacija, očito, osim Prvog maja i Nove godine, slavit će i Noć vještica, i Valentinovo... Pored Osmoga marta, imat ćemo i Majčin i Očev dan... Kako je Jackova prokleta duša, lutajući između svjetova, dospjela i u našu čaršiju, ne možemo znati pouzdano, a na nama je da li ćemo sirotanu na jedan dan prepustiti naše ulice i kafane.

I ako vam nepoznata djeca zakucaju na vrata tražeći slatkiše, prijeteći strašnim činima, nemojte ih zaliti vodom. Majski roštilji polako izlaze iz mode, oko njih ima ionako previše posla. A Nova godina je postala... "tako dosadna".