Hljeba i igara: Rimski Koloseum, div među građevinama (FOTO+VIDEO)

Prije osam godina svijet je glasao kako bi izabrao novih sedam svjetskih čuda. Podsjećamo, od sedam originalnih svjetskih čuda antike do danas je opstala jedino Keopsova piramida u Gizi, u Egiptu.

Originalnu listu svjetskih čuda, na kojoj su se nalazili još i Semiramidini viseći vrtovi, Zeusov kip u Olimpiji, Artemidin hram u Efezu, Mauzolej u Halikarnasu, Kolos s otoka Roda te Aleksandrijski svjetionik, na otoku Faru pred Aleksandrijom, sastavio je grčki pjesnik Antipatros iz Sidona između 150. i 120. godine p.n.e.

Od tog originalnog spiska do danas mnoge su druge ljudske građevine proglašavane osmim svjetskim čudom.

Više od 100 miliona ljudi glasalo je te 2007. godine kako bi se izabralo novih sedam svjetskih čuda, a izabrani su Kineski zid, Koloseum u Rimu, Taj Mahal u Indiji Machu Picchu, Kip Krista Iskupitelja u Brazilu, grad Petra i Chichen Itza.

Portal Radiosarajevo.ba već je pisao o čudesnom gradu u oblacima, Machu Picchu, a danas nastavljamo te vam donosimo prilog o rimskom Koloseumu.

Koloseum, izvorno nazvan "Amfiteatar Flavijevaca", je amfiteatar u Rimu. Ime je dobio po kolosalnoj skulpturi cara Nerona koja se nalazila ispred amfiteatra. U Koloseumu su održavane gladijatorske borbe, koje je moglo pratiti 50.000 gledatelja. Održavale su se i borbe sa životinjama i rijetko kada borbe s brodovima. U slučaju požara Koloseum bi se ispraznio za 10 minuta.

Gradnju Koloseuma započeo je rimski car Vespazijan iz dinastije Flavijevaca 72. godine nove ere želeći da napravi impresivnu arenu. Dovršio ga je njegov sin osam godina kasnije. 

Svečanost otvaranja Koloseuma trajala je sto dana.

Iako je ovaj objekt na samom početku nazvan Flavijev amfiteatar, poznatiji je po imenu Koloseum. Ime je dobio po "kolosalnoj" bronzanoj skulpturi cara Nerona, koja se nalazila ispred samog amfiteatra. Ova skulptura visoka je nevjerovatnih 40 metara. 

Postojalo je 76 ulaza u Koloseum, što je omogućavalo da se gledaoci u slučaju opasnosti na najbrži mogući način mogu evakuirati.

U Koloseumu su se održavale surove borbe gladijatora i zvijeri, ali i gladijatora međusobno. 

Gladijatori su uglavnom bili robovi, ratni zarobljenici ili kriminalci. 

Borbe gladijatora je istovremeno moglo pratiti oko 50.000 gledalaca koji su sjedili na svojim mjestima, kao i oko 10.000 ljudi koji su stajali. 

Carevi i bogataši su se takmičili ko će dati više novca i napraviti velebnije igre pa je tako Trajan jednom organizirao igre koje su trajale 123 dana, s 11.000 životinja i 10.000 gladijatora.

Ulaz u ovo zdanje bio je slobodan za sve Rimljane. Međutim, mjesta su bila podijeljena po klasama. Bliže borilačkoj areni sjedili su car, senatori i drugi priznatiji građani. Na višim mjestima su sjedili oni nižeg staleža.

Iako smo rekli da je ulaz svima bio slobodan, bilo je ponekih ograničenja. Naime, grobari, glumci i bivši gladijatori ipak nisu bili dobrodošli. 

Današnji izgled Koloseuma posljedica je zemljotresa, ali i požara. Međutim, tokom srednjeg vijeka služio je i kao građevinski materijal za druga gradska zdanja. Zbog toga je papa Benedikt XIV u 18. stoljeću odlučio da ga zaštiti, te ga je proglasio za sveto mjesto, simbol kršćanskog mučeništva i stradanja. 

Smatra se da su gladijatori u antičkom Rimu prije svojih borbi pozdravljali cara ovim riječima: "Ave, Caesar, morituri te salutant!" – što u prijevodu znači "Zdravo, Cezare, oni koji će umrijeti te pozdravljaju". 

Kada bi neki gladijator bio pobijeđen tokom borbe dva gladijatora, onaj koji ga je pobijedio pogledao bi u pravcu cara. Ako bi vladar okrenuo palac prema dole, to je označavalo smrt za pobijeđenog gladijatora. Ukoliko bi, pak, svoj palac okrenuo prema gore, život pobijeđenom bi bio pošteđen.