Fair Observer piše o glavnom gradu BiH kao najzanimljivijem gradu Evrope

Članak koji su objavili na svojoj stranici prenosimo u cjelosti.

U aprilu 1992. godine, bosanski Srbi zauzeli su brda koja grle Sarajevo i započeli troipogodišnju opsadu grada. U najkrvavijoj opsadi jednog grada poslije Drugog svjetskog rata, Bosna i Hercegovina je skupo platila svoju nezavisnost. Dva miliona ljudi je raseljeno, što je gotovo oko polovina populacije u državi, sa preko 100.000 mrtvih i skoro 20.000 silovanih žena. Opsada je završila 29. februara kao najduža opsada jednog grada u modernoj historiji.

Unatoč tragedijama sa kojima su se suočavali i izgubljenim životima svojih najmilijih, čini se da Sarajlije žele nastaviti dalje, i da su dugogodišnja kultura i različitost grada dobar temelj da to zaista tako i bude.

Još za vrijeme bivše Jugoslavije, grad je dobio nadimak Jerusalem Zapada, zato jer je dom tri glavne etničke skupine: bosanskih muslimana, koji čine većinu u gradu, pravoslavnih Srba i hrvatskih katolika. Različitost je najvidljivija i najviše se osjeti u općini Stari Grad, u starom dijelu Baščaršiji, koja je historijski najznačajniji dio Sarajeva.

Stari dio grada podijeljen je na dva dijela: u istočnoj polovini vidljiv je utjecaj Osmanskog carstva, dok je arhitektura zapadne strane pod utjecajem Austro-ugarske monarhije. Kao rezultat toga, stari dio grada je mjesto gdje se susreću Istok i Zapad. Ovaj dio grada karakterističan je i po mnogim religijskim objektima, što uključuje čuvenu Gazi Husrev-begovu džamiju i sarajevsku Katedralu.

Baščaršija, trgovački dio, gdje je Isa-beg Ishaković osnovao grad u 15. stoljeću, srce je starog dijela grada. Riječ Baščaršija turskog je porijekla, „baš“ znači glava, glavni; a „čaršija“ označava bazar ili pijacu. Osmansko carstvo vladalo je 400 godina, a njihovo prisustvo osjeti se još u ovom dijelu grada. Uske uličice vode do malih prodavnica...

U 1878. godini Sarajevo je pripalo Austro-ugarskoj monarhiji, što je dovelo do velikih promjena u arhitekturi. Ali to nije sve: novi vladari donijeli su bolju infrastrukturu, tehnologiju i industriju u Sarajevo, što je glavni grad učinio kao područje na kojem će testirati inovacije prije nego ih implementiraju u Beču. Tako je Sarajevo postalo prvi grad u Evropi koje je imalo električni tramvaj još 1885. godine.

Neka od najljepših zdanja austro-ugarske arhitekture mogu se naći duž rijeke Miljacke.

Susret kultura u ovom gradu čini Sarajevo najzanimljvijim gradom Evrope i njegova raznolika historija postavlja pozornicu za optimističnu budućnost.