Predviđanja MMF-a: Kako će se rat u Ukrajini odraziti na globalnu ekonomiju

7
Radiosarajevo.ba
Predviđanja MMF-a: Kako će se rat u Ukrajini odraziti na globalnu ekonomiju
Foto: EPA-EFE / Ukrajina/Ilustracija

Međunarodni monetarni fond smanjio je svoja očekivanja o globalnom ekonomskom rastu u naredne dvije godine zbog ruske invazije na Ukrajinu, upoređujući talasne efekte sukoba sa "zemljotresom".

"Ekonomski efekti rata šire se nadaleko i široko", navodi organizacija u svom najnovijem pregledu, objavljenom u utorak, piše CNN.

MMF sada očekuje da će se svjetska ekonomija povećati za 3,6% i 2022. i 2023., što je naglo usporavanje u odnosu na rast od 6,1% u 2021. Nove prognoze odražavaju smanjenje ocjena od 0,8 odnosno 0,2 procentna poena u odnosu na januarsku prognozu.

Johann Sattler: "Dan Evrope podsjetnik da se odbace politike podjela i mržnje"

Johann Sattler: "Dan Evrope podsjetnik da se odbace politike podjela i mržnje"

Svjetska banka je također smanjila svoju prognozu globalnog rasta ove sedmice. Sada očekuje da će se svjetska ekonomija proširiti za 3,2% 2022. godine.

Izgledi MMF-a pretpostavljaju da je rat i dalje ograničen na Ukrajinu, da daljnje sankcije Rusiji nisu usmjerene na njen ogroman energetski sektor, a efekti pandemije i dalje blijede.

Nije iznenađujuće da će sukob najteže pogoditi Ukrajinu i Rusiju. MMF očekuje da će se ukrajinska ekonomija smanjiti za 35% ove godine, dok su napori Zapada da kazni Rusiju spremni da dovedu do smanjenja njene ekonomije za 8,5%.

Ali budući da je rat izazvao skok u cijenama energije i drugih dobara, pogoršavajući probleme u lancu snabdijevanja i podstičući očekivanja upornije inflacije, njegovi efekti će se osjetiti gotovo posvuda.

"Rat će ozbiljno usporiti globalni oporavak, usporavajući rast i još više povećavajući inflaciju", rekao je MMF, ističući da se svjetska ekonomija nije u potpunosti oporavila od pandemije koronavirusa kada je Rusija napala Ukrajinu krajem februara.

U Evropi, koja se u velikoj meri oslanja na Rusiju da bi zadovoljila svoje energetske potrebe, sada se očekuje da će rast usporiti na 2,8% u 2022. godini, što je pad od 1,1 procentnih poena u odnosu na januar.
Sjedinjene Države su relativno izolirane. Ipak, slabost među njenim trgovinskim partnerima, kao i planovi Federalnih rezervi da brzo povuku podršku privredi iz doba pandemije i povećaju kamatne stope, opterećuju izglede. MMF predviđa rast SAD od 3,7% u 2022. i 2,3% u 2023. godini, što je pad od 0,3 procentna poena u odnosu na njegovu posljednju prognozu.

Olujni oblaci se skupljaju i nad Kinom, za koju MMF sada očekuje da će zabilježiti rast od 4,4% u 2022. godini, znatno ispod zvaničnog cilja Pekinga od oko 5,5%. Druga najveća svjetska ekonomija otežana je blokadama koje imaju za cilj zaustavljanje širenja COVID-19, posljedica rata u Ukrajini i problema u njenom sektoru imovine.

Iako se u izvještaju primjećuje da su se od početka godine "globalni ekonomski izgledi značajno pogoršali", on ne predviđa recesiju, na koju MMF obično poziva kada rast padne na 2,5% ili niže.
Međutim, MMF također primjećuje neizvjesnost koja je "znatno iznad normalnog raspona" oko njegovih projekcija zbog prirode šoka bez presedana. A rizici od još većeg usporavanja, u kombinaciji sa uporno visokom inflacijom, rastu.

Goldman Sachs je ove sedmice ocijenio vjerovatnoću recesije u SAD na 15% u narednih 12 mjeseci i 35% u naredna 24 mjeseca. Japanska investiciona banka Nomura saopštila je u ponedeljak da rastu šanse da Kina ovog proleća padne u recesiju.

Mnogo bi moglo zavisiti od sljedećeg poteza ruskog predsjednika Vladimira Putina. Ako bi isporuke ruskog prirodnog gasa Njemačkoj bile iznenada prekinute, najveća evropska privreda izgubila bi šokantnih 238 milijardi dolara ekonomske proizvodnje u naredne dvije godine, rekli su glavni prognostičari zemlje.

Evropa bi takođe mogla da ode dalje u sankcionisanju ruske energije. Francuski ministar finansija Bruno Le Maire izjavio je u utorak da je u pripremi embargo na rusku naftu na nivou Evropske unije, dodajući da francuski predsjednik Emmanuel Macron želi takav potez.

"Razlog zašto još nismo tamo nije zato što Francuska to ne želi", rekao je Le Maire za radio Europe 1. "To je zato što još uvijek postoje određeni evropski partneri koji oklijevaju."

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Komentari

Prikaži komentare (7)

/ Povezano

/ Najnovije