Nedostatak sirovine ugrožava jednu od najperspektivnijih grana privrede
Samo u 2017. godini izvoz namještaja bio je veći od uvoza za čak 377 posto.
Naš namještaj mnogo se traži na tržištu Europske unije, potencijal za veliki rast još uvijek postoji, ali isto tako postoji i kamen spoticanja.
Najveći problem proizvođačima namještaja u Federaciji BiH predstavlja nedostatak zakona o šumama na entitetskom nivou koji bi osigurao isporuku certificirane sirovine.
Prostim jezikom kazano, kupci u Njemačkoj traže da je namještaj iz BiH proizveden od certificirane sirovine, tj. da je drvo kupljeno od certificirane šumarije.
Sječa drveta mora biti praćena novim pošumljavanjima, mora biti registrirana i za to moraju biti plaćeni porezi i drugi troškovi.
Sve mora biti transparentno. Takvi trupci potom se odvoze u pilane gdje se prerađuju i dalje se sirovina šalje tvornicama namještaja.
Domaće tvornice namještaja moraju dokazati porijeklo sirovine
Kada naše firme žele izvesti jedan kauč ili regal na tržište Njemačke, Španije, Italije, moraju dokazati da je sirovina, od koje je taj namještaj napravljen, certificirana.
Generalni sekretar Udruženja proizvođača namještaja BiH Amir Medžić pojasnio je za Radiosarajevo.ba da proizvođači namještaja sada traže da Vlada FBiH donese odluku o raspodjeli sirovine tako da se favoriziraju viši stepeni prerade drveta, odnosno proizvođači namještaja, a ne pilane.
“Namještaj je najviša faza prerade drveta, jer drvo dobija najveću vrijednost kroz namještaj. Industrija namještaja mnogo više radnika zapošljava od pilane. Favoriziranjem viših stepena prerade drveta zapošljavat će se novi radnici, mnogo veća vrijednost samih proizvoda, podiže se ukupni BDP zemlje”, objasnio je naš sagovornik.
Koliko je važna proizvodnja namještaja u BiH najbolje ilustrije podatak Vanjskotrgovinske komore BiH o izvozu i uvozu namještaja u 2017. godini.
BiH je prošle godine izvezla namještaja u vrijednosti od 1,1 milijardu KM, dok je uvoz bio 245,7 miliona KM. Najznačajnija izvozna tržišta su Njemačka (Izvoz: 405 miliona KM), Španija (Izvoz: 101 milion KM), Hrvatska (Izvoz: 88 miliona KM), Češka (Izvoz 80 miliona KM) i Nizozemska (Izvoz: 75 miliona KM).
Medžić kaže da naši proizvođači ne mogu nabaviti dovoljno domaćeg drveta, jer nema zakona o šumama, pa su prisiljeni skuplju sirovinu uvoziti iz drugih zemalja.
“Tražimo da se uvede red na tržište, da Vlada FBiH donese odluku, kako bi mogli redovno dobijati sirovinu. Želimo da se uredi snabdjevanje sirovinom tržišta tako da prioritet dobiju najviših faza prerade drveta, odnosno proizvođači namještaja”, rekao je Medžić.
Prema njegovim riječima, niže faze prerade drveta poput proizvodnje hoblovine, rezane daske zapošljavaju manje ljudi, dok u proizvodnji namještaja u FBiH radi oko 7.000 radnika.
Domaći namještaj tražen kod eurpskih kupaca Foto: Dženan Kriještorac / Radiosarajevo.ba
“Moglo bi doći i do većeg zapošljavanja u industriji namještaja, jer su naši proizvođači dobro opremljeni, na visokom su nivou proizvodnje. Oni rade za renomirane kupce u Europskoj uniji, poput IKEA-e i razne trgovačke lance. Postoje zahtjevi i tražnja europskih kupaca za našim namještajem, ali limitirajući faktor je drvo”, ocijenio je naš sagovornik.
Zaključio je da je cilj zaštiti šumu kao osnovni resurs i to na način da se gazdovanje šumama vrši u skladu sa standardima i zakonima.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.