BiH među tri najsiromašnije zemlje u Europi, Luksemburg i Irska na vrhu
Podaci Eurostata iz juna 2018. godine pokazuju da je u 2017. godini Irska zabilježila drugi najviši nivo BDP-a po glavi stanovnika s 84 posto kupovne moći, što je iznad prosjeka Europske unije (EU). Samo je Luksemburg iznad nje.
Bugarska je bila država članica s najnižim BDP-om po glavi stanovnika, sa 51 posto ispod prosjeka EU. Nivoi stvarne individualne potrošnje bili su homogeni, ali su i dalje pokazali značajne razlike širom Europe.
Kako je Luksemburg postao najbogatija zemlja: Plaće i do 2.000 eura mjesečno
Irska je, kako je navedeno ranije, druga najbogatija zemlja članica EU, nakon koje slijede Holandija i Austrija s 28 posto. Države članice EFTA - Švicarska i Norveška imaju nivo BDP-a po glavi stanovnika od oko 60 i 50 posto, odnosno Island na oko 30 posto kupovne moći.
Foto: Eurostat: Indeks nivoa cijena
Druge države članice EU sa BDP-om po glavi stanovnika od više od 20 posto su Danska, Njemačka i Švedska, dok Belgija ima nivo BDP-a po glavi stanovnika ispod 20 posto. Finska, Velika Britanija i Francuska prikazuju nivo BDP-a po glavi stanovnika do 10 posto.
Italija, Malta i Španija imaju nivo BDP-a po stanovniku manji od 10 posto, dok Češka, Slovenija i Kipar između 10 i 20 posto. Zemlje članice Europske unije Rumunija i Hrvatska imaju BDP po glavi stanovnika od oko 40, a Bugarska 51 posto kupovne moći.
Srbija i Makedonija su treće najsiromašnije zemlje Europe, a kupovna moć njenih stanovnika iznosi 37 posto europskog prosjeka u 2017. godini.
Potencijalne zemlje kandidati za EU - Bosna i Hercegovina i Albanija su na pretposljednjem mjestu najsiromašnijih zemalja Europe. Na samom dnu su, prema ovim podacima, stanovnici Albanije, čija je kupovna moć 29 posto prosjeka EU, piše u podacima Eurostata.
Foto: Eurostat: Indeks nivoa cijena
Foto: Eurostat: GDP po glavi stanovnika
U određivanju nivoa cijena ključni su kursevi , a kretanje deviznog kursa često ima veliki utjecaj na promjenu cijena. Zapravo, nekoliko glavnih promjena koje se primjećuju u periodu od 2014. do 2017. godine mogu barem djelimično objasniti fluktuacija valuta prema euru.
U 2017. godini, nacionalna valuta Islanda pokazala je najveća "uvažavanja" prema euru. Ista zemlja pokazuje najveće nivoe cijena između 2014. i 2017. Nacionalna valuta Turske pokazala je veliku depresijaciju u 2017. godini, a ista zemlja pokazuje da se najveći nivo cijena smanjuje upravo u navedenom periodu.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.