Misija MMF-a počinje posjetu BiH

Osvježeno u 14:30 sa ekonomskim analitičarima

Delegacija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), koju predvodi šef Misije ove monetarne institucije za BiH Kostas Kristou, dolazi danas u Sarajevo na pregovore o standby aranžmanu sa vlastima BiH.

Četvoročlanu delegaciju čine šef Misije MMF-a za BiH, fiskalni ekonomista, glavni ekonomista za BiH i osoba koja se bavi monetarnim pitanjima.

Ekonomista MMF-a za BiH Irena Јankulov potvrdila je ranije Srni da je predviđen naknadni dolazak i drugih predstavnika MMF-a pošto misija ostaje u BiH tri sedmice.

"Protokol posjete još se finalizuje, a razlog za to je što su vlasti tražile da ubrzamo našu posjetu koja je trebalo da bude u maju", rekla je Јankulova.

Predsjedavajući Savjetodavne grupe Fiskalnog savjeta BiH i pomoćnik ministra finansija BiH za trezor Ranko Šakota izjavio je ranije Srni da bi stručni timovi početkom sedmice trebalo da utvrde nacrt platforme BiH za pregovore o standby aranžmanu sa MMF-om.

On je dodao da tu platformu treba da usvoji Fiskalni savjet BiH, nakon čega će podaci biti i javno objavljeni, te da će platforma BiH za razgovore biti spremna po svim segmentima i nivoima vlasti.

Šakota je pojasnio da će u razgovore biti uključene institucije BiH, Republike Srpske, Federacije BiH i distrikta Brčko.

"Razgovori sa delegacijom MMF počinju naredne sedmice i trajaće do kraja aprila. To znači da će sa predstavnicima svih ovih institucija od 14. do 29. aprila biti razgovarano na način koji je uobičajen za MMF", dodao je Šakota.

FOND DOLAZI SA SABLJOM

Mišljenja eksperata o aranžmanu sa MMF-om i njegovim efektima u prevazilaženju aktuelne krize su podijeljena, ali je opća ocjena da bi se njegovim sklapanjem postigla i adekvatna finansijska disciplina.

Novinar bh. magazina Dani Eldar Dizdarević:

"Aranžman sa MMF-om bi trebao voditi smanjenu javne potrošnje i to je pozitivno, ali ono što mene brine je izjava federalnog premijera Nedžada Brankovića prema kojoj će se sredstva dobivena od MMF-a iskoristiti za vraćanje inostranog zaduženja što bi moglo da oslobodi dodatna sredstva u budžetu za 'druge stvari'. U tom smislu sam zabrinut da bi vlade na svim nivoima mogle pokušati izbjeći obavezu smanjenja ogromne administracije i prekomjerne potrošnje", tvrdi Dizdarević.

Dizdarević se pribojava da bi sredstva dobivena od MMF-a mogla biti zloupotrebljena za popunu budžetskih rupa. "Suština problema je u tome što su sa nizom loših zakonskih rješenja enormno narasla socijalna izdvajanja, što uz ogromnu neefikasnu administraciju znatno opterećuje budžete i, na žalost, ne vidim spremnost da se krene u obračun sa tom administracijom", kaže Dizdarević.

U slučaju zloupotrebe sredstava dobivenih od MMF-a, posljedice bi mogli trpjeti socijalno najugroženije kategorije stanovništva. MMF će postaviti rigorozne uslove, tvrdi ekonomski analitičar Nikola Grabovac.

"MMF će napraviti značajne restrikcije u socijalnom sektoru, zatim u obrazovnom, zdravstvenom i drugim javnim sektorima jer mi, navodno, previše izdvajamo za te oblasti u odnosu na bruto društveni produkt. Međutim, nije problem u visini izdvajanja nego u tome što je bruto društveni proizvod nizak. I to je sada jedan strašan alibi vladama da mogu reći penzionerima i borcima i drugim kategorijama kako im mogu i žele isplatiti potraživanja, ali im ne da MMF", upozorava Grabovac.

Početak zvaničnih pregovora između BiH i MMF-a najavljen je za 15. april, a da li aranžman biti dogovoren, bit će poznato krajem ovog mjeseca.

rtrs/deutschewelle/radiosarajevo.ba