Ministrica Edita Đapo i Saša Savić pokrenuli projekt poribljavanja Neretve

Nedavni boravak u Bosni i Hercegovini i veoma posjećeno predavanje koje je održao na sarajevskoj Academy 387, marketinški stručnjak Saša Savić iskoristio je da pokrene akciju koja će omogućit povratak ribe u gornji tok rijeke Neretve. 

Veliku pažnju na samom predavanju, Savić je posvetio važnosti društvene odgovornosti, ne samo kompanija, već i pojedinaca. Čvrsto promovirajući načelo - 'promjene počinju od mene', Savić se odrekao kompletnog prihoda od predavanja, namijenivši ga poribljavanju. 

Kada smo ga u razgovoru za Radiosarajevo.ba pitali šta je bio motiv, odgovorio je: 

"Ako ste ikada imali priliku da se spustite Neretvom ili ulovite (i pustite nazad živu!) mekousnu pastrmku, odgovor na ovo pitanje će biti očigledan. Također, bilo bi dobro kada bi ljudi u cijelome svijetu, pa tako i u Bosni, manje pričali o problemima a više vremena i energije ulagali da problem riješe. Meni je data prilika da to uradim, pa sam to i uradio". 

Edita Đapo, novoimenovana ministrica za okoliš i turizam Federacije Bosne i Hercegovine je, pročitavši ovaj intervju, odlučila da podrži akciju. Odmah je kontaktirala Sašu Savića, i to Facebookom, predloživši zajednički sastanak.  

Ovakav proaktivni pristup problemu, nažalost, nije baš tipičan obrazac djelovanja naših političara. Stoga smo ministricu Đapo zamolili za kratak razgovor. 

Radiosarajevo.ba: Kako je došlo do toga da kontaktirate Sašu Savića putem Facebooka?

Edita Đapo: Saša Savić vodi najuspješniju marketinčku kompaniju u Sjedinjenim Američkim Državama, a osim toga je Sarajlija i čovjek koji iskreno voli zemlju svog porijekla. Gospodin Savić želi doprinijeti svojim velikim iskustvom i znanjem ekonomskom razvoju BiH. Mi nažalost ne koristimo mozak bh. dijaspore što se u narednom periodu mora promijeniti. S obzirom na to da sam i sama dugo boravila u Japanu poznajem taj osjećaj i želju ljudi koji su uspjeli u inostranstvu da daju doprinos oporavku BiH, jer mi smo iz doba kada pamtimo ljepšu, bolju i razvijeniju BiH koju smo svi, kada smo otišli, ponijeli u srcu. Rukovođena tim iskustvom znala sam da gosp. Savić neće odbiti susret i da će bez ikakve naknade uložiti svoje znanje i iskustvo u ovaj projekt. Kada slušate Sašu, on otvara bajku koja može postati stvarnost, jer Saša  je mađioničar koji bajke pretvara u stvarnost. Tada shvatite da možete samo slušati ili se aktivno uključiti, a bajka će se ostvariti onoliko koliko ste i sami spremni da je realizirate.

Radiosarajevo.ba: Takav proaktivan pristup prilično je nov u odnosu na poslovično ignorantski odnos političara prema stvarnim potrebama građana na sto smo navikli do sada. Kako to?

Edita Đapo: S obzirom na to da sam preuzela resor zaštite okoliša i turizma u kojem leži ogroman ekonomski potencijal, a po profesiji sam doktorica ekonomskih nauka i univerzitetska profesorica, prva radnja koju namjeravam poduzeti je da razvijem svijest građana da prepoznaju ekonomski potencijal kojim raspolažu. Građani koji žive na Neretvi nisu svjesni njene ljepote jer je svaki dan gledaju, nisu svjesni endemičnih vrsta koje žive u Neretvi i njihove svjetske važnosti. Kada se našim građanima ukaže na važnost onoga sto ih okružuje, u njima se probudi ogromna energija i entuzijazam što smo gospodin Savić i ja doživjeli prilikom naše posjete Konjicu. 

Ja očekujem da se cijela lokalna zajednica, prvenstveno načelnik Konjica kao i sva udruženja koja se bave ribolovom i ekologijom, te školske ustanove proaktivno uključe kako bi se ova lokacija transformirala u značajnu turističku ponudu koja će doživjeti svjetske razmjere. O našoj mekousnoj pastrmci, kako je Konjičani od milja zovu meka, raspravljalo se na kraljevskoj ribarskoj akademiji, a uskoro će, ako ispunimo minimalne uvjete kraljevske porodice, poznate ličnosti i naučnoistraživački radnici i zaljubljenici prirode dolaziti u BiH da se bave sportskim ribolovom i uživaju u netaknutoj prirodi, a da pri tome ne pitaju za cijenu. Zato namjeravam pokrenuti kampanju Svi za meku čiji je cilj očuvnje mekousne pastrmke i poribljavanje Neretve. Ovom prilikom pozivam sva ribolovna društva da se solidariziraju s ribolovnim društvom u Konjicu, općine s općinom Konjic, estradne ličnosti i obične građane da se zapitaju šta mogu učiniti za meku i da se svi na svoj način uključe u ovaj projekt i daju svoj doprinos, jer ne možemo sjediti skrštenih ruku, moramo proaktivno djelovati i vidjeti koliko i na koji način svi možemo pomoći očuvanju i oživljavanju meke i Neretve koja je jedna od najčistijih i najljepših rijeka u Evropi. 

Radiosarajevo.ba: Šta ste saznali na terenskom obilasku Neretve sa Sašom Savićem i lokalnim ribarima?

Edita Đapo: Kod ribara se dogodila promjena svijesti prema endemskim vrstama, međutim oni su mali segment lokalne zajednice. Ono sto smo gospodin Savić i ja zaključili jeste da se radi o biseru netaknute prirode i izuzetnoj turističkoj lokaciji gdje živi jedna od najstarijih vrsta balkanske pastrmke, stara približno dva i pol miliona godina, međutim infrastruktura je u katastrofalnom stanju. Općinske strukture moraju poduzeti hitne aktivnosti da se naprave prilazne i pristupne staze, Visoka škola turizma i menadžmenta koja se nalazi u Konjicu mora se priključiti ovom projektu i organizirati ljetne škole i istraživački centar, osnovne i srednje škole kroz obavezne procese edukacije doprinijeti čišćenju i zaštiti prirode, uljepšavanju cvijećem i hortikulturom, a hotelijeri i restorani uvesti u svoje menije i ugostiteljstvo visoke usluge koje odgovaraju elitnom turizmu. Građani moraju shvatiti da je mekousna pastrmka vrednija u vodi nego na grilu. 

BiH nema razvijene kapacitete za ekskluzivni turizam i moramo preuzeti dobre prakse i neka iskustva za elitni turizam iz svijeta. Ono što namjeravamo jeste razviti specifičnu vrstu turizma, sportski i elitni turizam, turizam za bogate ljude koji će helikopterom dolaziti na destinaciju, stoga svi segmenti moraju biti zadovoljeni - od sigurnosti, dobre zdravstvene zaštite, usluge do relaksaciji u prirodi. 

Radiosarajevo.ba: Kako će se razvijati ideja poribljavanja, kako će Vaše ministarstvo sudjelovati?

Edita Đapo: Moje Ministarstvo će pripremiti projekt koji će imati nekoliko faza i mi ćemo ga poslati Vladi na usvajanje. Vlada FBiH će naravno i sufinansirati određene programe, pozvat ćemo i donatore da se uključe, ali nosioci ovog projekta moraju biti članovi lokalne zajednice. Iskoristit ću prvu priliku da ugovorim sastanak s načelnikom Općine Konjic kako bi općina ispitala sopstvene potencijale, mogućnosti, napravili potprojekte i krenuli u realizaciju. Ovo će biti pilot projekt na koji bi trebalo da se ugledaju i druge općine koje znaju da u njihovim sredinama žive i rastu endemične biljke ili životinje. Ovo je ujedno i poziv sredinama da prepoznaju bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta koji ih okružuje. U Bosanskom Petrovcu raste izuzetno endemično drvo od koje su se izrađivale izvrsne violine, a mi ga trošimo kao cjepanice za ogrjev. U Jajcu imamo najljepši vodopad i Plivsko jezero koje je nedovoljno iskorišteno. U Međugorju vjerski turizam, oko Sarajeva olimpijske planine, u Neumu more, u Krajini Unu, u Vjetrenici čovjekoliku ribicu, u Livnu divlje konje. Sve je to neprocjenjivo i neiskorišteno blago koje treba staviti u funkciju ekonomskog razvoja, sto će omogućiti bolji standard ljudima u tim zajednicama. Naši ljudi imaju percepciju da će im neki centri moći, Vlade viših nivoa ili neko drugi donijeti bolji život, ali snaga ekonomskog razvoja je u lokalnoj zajednici i ljudi u sredinama u kojima žive trebaju iskoristiti biološki i geološki potencijal.

Radiosarajevo.ba: Osim ovog projekta, šta su Vaši prioriteti u mandatu koji Vam je upravo dodijeljen?

Edita Đapo: Osim razvoja turizma, jedan od mojih prioriteta, što je ujedno i najteži zadatak, jeste da se izgradi infrastruktura za upravljanje otpadom. Sistem upravljanja otpadom je potpuno nerazvijen. Zemlje EU najveću dobit ostvaruju pravilnim upravljanjem otpadom što je našim ljudima strano. Naši ljudi još uvijek nisu svjesni da - novac lezi u smeću. Ako bi građani otpad pravilno odlagali, razdvajali i reciklirali, otvorilo bi se na stotine radnih mjesta, malih i srednjih poduzeća, smanjio uvoz, smanjilo uništavanje prirodnih resursa, stvorila ugodna životna sredina uz nebrojene druge koristi. 

Pratite forum portala Radiosarajevo.ba - registrirajte se, komentirajte, predlažite teme!