Hiljadu milijardi dolara i korjenite reforme za spas svjetske ekonomije

Samit zemalja G20 u Londonu, drugi takav nakon izbijanja finansijske krize, ipak je rezultirao konsenzusom o mjerama za spas svjetskog gospodarstva, piše Jutarnji list.

Vođe najbogatijih zemalja na svijetu jučer su se dogovorili da će za borbu protiv najveće ekonomske krize u posljednjih nekoliko desetljeća izdvojiti čak 1,100 milijardi američkih dolara.

Pritom su postavili i nova pravila koja bi trebala spriječiti nastanak nove krize u budućnosti, među njima uvođenje sankcije za “porezne oaze” i strožu globalnu finansijsku regulaciju.

Francuska i Njemačka su zagovarale jaču regulaciju i manje financijskih stimulansa posrnulom gospodarstvu, a SAD i domaćin summita Velika Britanija su se zalagali za upravo suprotno.

Svjetski vođe su na kraju dogovorili uvođenje novih financijskih pravila, s time da bi MMF trebao dobiti dodatnih 500 milijardi dolara za pomoć zemljama najpogođenijima krizom, a potvrdili su i plan o 250 milijardi dolara vrijednom paketu za pomoć globalnoj trgovini.

Najave Gordona Browna da će summit zapravo biti novi Bretton Woods na kraju su se ipak pokazale pretjeranima, no stručnjaci se slažu da će nakon Londona biti nekih stvarnih promjena.

"Ovo je dan kad se svijet udružio kako bi se borio protiv globalne recesije. Ne riječima, već planom za globalni oporavak te reformu, i to uz jasni vremenski raspored," rekao je domaćin, britanski premijer Gordon Brown.

Dogovoreno je i proširenje specijalnih prava vučenja (valuta MMF-a) na koje zemlje članice imaju pravo, i to u iznosu od 250 milijardi dolara, a odobreno je i 100 milijardi dolara koje međunarodne banke za razvoj mogu posuđivati najsiromašnijim zemljama. Član britanske vlade izjavio je da bi MMF mogao prodati zlatne rezerve kako bi prikupio što više gotovine.

Nadzorni odbor

Prema zaključku summita svjetski vođe prvi će se put obvezati i na regulaciju hedge fondova, a Forum za financijsku stabilnost, neslužbena grupa šefova središnjih banaka i državnih regulatora, postat će nadzorni odbor koji će paziti na globalni financijski sustav. To će tijelo uključivati i nove velike gospodarske sile poput Kine, Brazila i Indije, čime je potvrđena važnost Azije kao ekonomskog moćnika.

No, kako navode stručnjaci, ambiciozni plan globalnog nadzornog tijela bit će bezvrijedan ako ne bude osiguravao da nacionalni regulatori primjenjuju sve dogovoreno. Na summitu je dogovoren i zajednički pristup kojim bi se banke očistile od toksičnih dionica, a većim bi kontrolama u budućnosti trebale biti podvrgnute i plaće zaposlenika banaka i bonusi.

Svjetski su čelnici dogovorili da će Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj objaviti crnu listu poreznih oaza, za koju su se žestoko borile Njemačka i Francuska, koja bi mogla voditi i eventualnim sankcijama. Da je zaključkom summita predviđena stroža regulacija “poreznih oaza” potvrdio je i sam Brown, dodavši kako je došao kraj poreznim oazama koje ne prosljeđuju informacije na zahtjev.

"Mora se stati na kraj bankovnoj tajni iz prošlosti. Mi krećemo u duboki proces restrukturiranja našeg financijskog sustava za budućnost," rekao je Brown.

Optimističan je bio i australski premijer Kevin Rudd.

"Postignutim dogovorom počinje slom kauboja na financijskom tržištu koji su uništili svjetsko tržište s posebnim utjecajem na gubitak poslova," rekao je Rudd.

jutarnji.hr/radiosarajevo.ba