Grčka – Damoklov mač nad finansijskim tržištima

Prema predviđanjima Petera Brezinscheka, glavnog analitičara Raiffeisen Bank International AG (RBI), dramatične posljedice situacije u Grčkoj na ekonomsku aktivnost diljem Evrope trebale bi početi opadati.   Iako zasjenjene negativnim razvojem situacije po pitanju grčkog duga, eurozona i rastuća tržišta - izuzev SAD-a - doživjela su značajan rast u prvoj polovini 2011. „U drugoj polovini godine očekujemo obrnuti razvoj situacije.  Kako grčki problemi budu prelazili u drugi plan,  pažnja će ponovo biti usmjerena na makroekonomske pokazatelje i korporativne rezultate.  Međutim, pogoršavanje grčke krize visi nad finansijskim tržištima poput Damoklovog mača”, dodao je Brezinschek, rukovodilac odjela Raiffeisen Research .

Prema očekivanjima Helge Rechberger, rukovodioca Odjela za analizu berzi, spašavanje Grčke zajedno sa rezultatima za drugi kvartal koji će uskoro biti objavljeni,  trebalo bi pozitivno utjecati na rizičnije kategorije sredstava.  „Imajući u vidu očekivanu nadprosječnu dobit i pozitivne procjene, diskontirane stope trebale bi stimulirati kupovinu kako dionica tako i korporativnih obveznica. Kraj dugotrajnom negativnom poslovanju rastućih tržišta trebao bi se nazrijeti tokom trećeg kvartala, naročito u sektorima IT-a, energetike, namjenske proizvodnje, sirovina, industrije i finansija“, izjavila je Rechberger.

Ekonomski rast jenjava u eurozoni
Nakon što je eurozona dobro krenula u 2011. godinu, analitičari Raiffeisen Researcha predviđaju smanjenje dinamike u drugoj polovini godine.  Međutim, eurozona u cjelini trebala bi ostvariti stopu rasta od samo 2%. Ovakav prosječni rezultat, kao i prošle godine,  uzrokovan je drastičnim razlikama u stopama rasta BDP-a.  S jedne strane imamo srž eurozone koju čine zemlje poput Njemačke i Austrije, a koje su već nadoknadile drastičan pad stope rasta iz 2009. godine. „Prema našim očekivanjima u 2011. godini, stopa rasta u Austriji trebala bi dosegnuti 3,3%, a u Njemačkoj 3,6%", naveo je Brezinschek. „S druge strane, Portugal i Grčka još uvijek su duboko u recesiji, pri čemu Grčka bilježi najveći pad BDP-a u eurozoni od preko 3%", dodao je.

Međutim, ukoliko se iznađe adekvatno rješenje za krize nacionalnog duga te sprovedu strukturalne reforme, 2012. godina trebala bi donijeti prilično ujednačen ekonomski razvoj. Ipak, treba imati na umu da će sprovođenje mjera neophodnih za ekonomski razvoj vjerovatno uzrokovati nove turbulencije tokom cijele godine.  Prema očekivanjima Brezinscheka, ovakva situacija bit će jedna od glavnih tema kojim će se baviti investitori u finansijsko tržište, naročito u proljeće 2012. godine, kada će biti objavljeni deficiti, podaci o dugovanjima kao i novi budžeti.

Dužnička kriza Grčke - lakmus test za eurozonu
U posljednjih par sedmica dužnička kriza Grčke dodatno se pogoršala. Reprogram duga uzrokovao bi neprocjenjive posljedice, što potvrđuje i uporno odbijanje ECB-a da prisilno reprogramira dug, nakon čega bi, po mišljenju analitičara, Grčka i dalje očekivala srednjeročnu finansijsku podršku svojih evropskih partnera. „U svakom slučaju Grčka vlada mora donijeti dodatne zakone o reformama te sprovesti efikasnu privatizaciju, a to je upravo faktor rizika za naš scenario.  Mogućnost da pomoć EU/IMF-a ne bude realizirana još u startu samo iz razloga što Grčka nije voljna da sprovede reforme i da će samim tim prestati izmirivati svoje obaveze, predstavlja realnu prijetnju“, konstatovao je Brezinschek.  Injekcija sredstava EU/IMF-a trebala bi privremeno smiriti situaciju u drugoj polovini godine, pod uslovom da Grčka zauzme novi kurs i fokusira se na strukturalne promjene i rast.   Dugoročno, glavni ekonomist RBI-a Brezinschek očekuje reprogram nacionalnog duga Grčke ističući da “to ima smisla jedino ukoliko Grčka ostvari suficit budžeta - bez plaćanja kamata“.

SAD: Značajniji rast BDP-a tek u drugoj polovini godine
„Kao što smo i predvidjeli u prethodnoj prognozi, značajan rast cijena nafte u periodu od marta do maja praktično je ugušio maloprodajno tržište SAD-a u drugom kvartalu“, istakao je Brezinschek. Međutim, prema mišljenju analitičara RBI-a, uz pretpostavku da se situacija na tržištu rada poboljša, značajniji rast BDP-a u SAD-u trebao bi početi u drugoj polovini godine i u konačnici dosegnuti 2,7%.

Inflacije će uskoro dostići vrhunac, dodatna povećanja kamatnih stoma ECB-a
Stopa inflacije u eurozoni u mjesecu maju dostigla je 2,7%, što značajno premašuje ciljanu stopu ECB-a malo manju od 2%. Međutim, prema predviđanjima Brezinscheka, vrhunac inflacije se tek očekuje, a inflacija bi u julu mogla dostići godišnju stopu od preko 3%.  „Bitno je naglasiti da očekivani rast neće proizaći iz porasta cijena svih proizvoda i usluga nego prvenstveno iz porasta cijena energenata i hrane.  Stope inflacije trebale bi početi opadati u drugoj polovini godine”, naglasio je.

S obzirom da će inflacija kulminirati u periodu ljetnih mjeseci, Brezinschek prognozira novo povećanje kamatnih stopa ECB-a na 1,5% već u julu.  U ovoj prvoj fazi rasta kamatne stope bi trebale porasti maksimalno na 2%.  Kada je riječ o FED-u,  imajući u vidu američku zabrinutost zbog usporenog rasta SAD-a, Brezinschek prognozira odgađanje podizanja kamatnih stopa do 2012.

EUR/USD: Nivoi od 1,50 kratkoročno održivi
Izbjegavanje dužničkog kolapsa Grčke, kao i različito poimanje rasta primarnih stopa od strane ECB-a i FED-a trebalo bi pozitivno uticati i na vrijednost eura.  Prema predviđanjima Brezinscheka, u jednom trenutku kurs EUR/USD mogao bi dosegnuti nivo od 1,50.

Međutim, kada je riječ o trendu kursa švicarskog franka i eura, analitičari Raiffeisen Researcha nešto su suzdržaniji. Dok je neophodno spriječiti da nakon rješavanja finansijske krize u Grčkoj kurs EUR/ CHF padne na 1,10, iz mjera predostrožnosti u drugoj polovini godine idealno bi bilo zadržati kursne oscilacije u rasponu između 1,20 i 1,25.

Državne obveznice: Prinosi u blagom porastu u trećem kvartalu
Stručnjaci Raiffeisen Researcha očekuju da će pokušaj smirivanja dužničke krize, s jedne strane, te mogućnosti rasta BDP-a u SAD-u, s druge strane, lišiti dugoročne državne obveznice sa obje strane Atlantika njihove tradicionalne uloge „sigurnih utočišta“. „Ovo bi dovelo do blagog porasta prinosa u trećem kvartalu, ali bez značajnog smanjenja nejednakosti prinosa unutar eurozone”, izjavio je Brezinschek. Stoga, Brezinschek predlaže da svako ko ne očekuje izravni kolaps Grčke ili pad privrede SAD-a najmanje do nove recesije, treba izbjegavati dugoročne obveznice, posebno po sadašnoj stopi. Međutim, dodatna povećanja kamatnih stopa od strane Evropske Centralne banke također mogu stvoriti pritisak na kratkoročne obveznice u Njemačkoj i dovesti do sniženja krivulje prinosa.

Tržišta dionica i obveznica: Preporuke za kupovinu korporativnih obveznica i odabrana tržišta obveznica
Tržišta obveznica u eurozoni su trenutno potpuno fokusirana na dužničku krizu Grčke.  Rechberger očekuje da većina događaja u predstojećim sedmicama zavisi od toga da li će Grčka vlada biti u poziciji da prevaziđe naredne prepreke. Ovaj analitičar smatra da je opstanak izglasanog povjerenja grčkom parlamentu samo jedan korak na putu, što ne bi trebao biti razlog za pretjerani optimizam.  „Iako smatramo da je trend ostvarivanja profita kod kompanija pozitivan, kao i ocjene, ostajemo oprezni kada su u pitanju kretanja na tržištima obveznica unutar eurozone u predstojećim mjesecima,” izjavio je Rechberger.

Ovaj stručnjak preporučuje „čekanje“ za obveznice SAD-a: „Trenutno se čini da je svijet zatrpan kamenjem spoticanja koje stoji na putu berzama. Ipak, većina važnih indeksa na berzama je iznad nivoa sa početka godine. Sa dolaskom pozitivnijih vijesti o dužničkim problemima i stabilizacijom vodećih ekonomskih pokazatelja, berze bi polako ali sigurno trebale ponovo zauzeti kurs rasta“.  

U perspektivi od tri mjeseca, ovaj stručnjak preporučuje kupovinu korporativnih obveznica u investicionom rejtingu i oblastima koje donose visoke prinose.  U narednih 12 mjeseci, također očekuje pozitivna kretanja marži kod oba segmenta te stoga daje opštu preporuku „kupiti“ nefinansijske korporativne obveznice. „Bez obzira na to, očekujemo veći rizik kamatne marže u prvoj polovini 2012. godine zbog još uvijek neriješene dužničke krize u eurozoni. Mišljenja smo da bi indeks visokog prinosa trebao biti iznad indeksa prvoklasnih investicijskih obveznica na osnovu ukupnog povrata do kraja godine”, objasnio je Rechberger.

Raspored imovine: Ekonomske i poslovne vijesti ponovo prevladavaju
Iako problemi nacionalnog duga u zapadnim industrijskim zemljama predstavljaju rizik po cijenu obveznica, analitičari Raiffeisen Researcha ponderišu obveznice u njihovim portfeljima sa negativnih pet procenata na neutralnu poziciju. „Povrh svega, pozitivne ocjene te pozitivni izgledi za zaradu preduzeća podržavaju potencijal za sticanje dobiti iz cijena. Pored toga, smanjeni troškovi sirovina će možda smanjiti pritisak na marže, što će pozitivno uticati na izvještavanje u drugom kvartalu. Čak i u nesigurnim vremenima, ovi faktori govore u korist ulaganja u obveznice“, objasnio je Brezinschek. „Ukoliko Grčki problemi budu prešli u drugi plan, pozitivne ekonomske vijesti i vijesti o poslovanju firmi  ponovo će zavladati na finansijskim tržištima, i može se očekivati da će dionice i korporativne obveznice profitirati od ovakvih kretanja“, saopćenoje iz Raiffeisena