Ekonomsko čudo u Tešnju: U pet godina zaposlili 5.000 radnika

Dakle, u pet godina je otvoreno 5 hiljada novih radnih mjesta što je rast od 55 posto

Općina Tešanj jedna je od sudionica Projekta općinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), a za nešto više od godinu dana realizacije pokazali su najbolje rezultate od ukupno 18 lokalnih zajednica iz Bosne i Hercegovine.

Načelnik Općine Tešanj Suad Huskić zadovoljan je zbog rezultata koje je postigla ta općina, ali i zbog toga što, kako je kazao, u BiH postoje projekti i sistemi kojima se vrednuje rad, trud i posvećenost općina.

"Objektivnošću, standardima i zdravom konkurencijom najviše se može pomoći Bosni i Hercegovini. Ponosan sam na postignuti uspjeh. To je rezultat rada cijele općine, općinske uprave/administracije, Općinskog vijeća, Komunalnog preduzeća ‘Rad’, pa i mene kao načelnika. Za dobar rezultat lokalne zajednice potreban je spektar dobro organiziranih aktivnosti u javnom i privatnom sektoru, u civilnom društvu i među građanima. Mi smo eto uspjeli u tome. Naravno, nije sve idealno i Tešanj može i mora i bolje od trenutnog", naglasio je u izjavi za Fenu Huskić.

Načelnik Huskić ističe da Tešanj ima uspješno organiziran javni sektor, što uključuje i komunalno preduzeće.

"U konkretnom slučaju, visoki standardi u pogledu rezultata rada i onim što se ostvaruje u lokalnoj zajednici, ambiciozno postavljeni ciljevi planirani strategijom, visok nivo svijesti o potrebi suradnje s privatnim sektorom i kontinuirani rad na realizaciji", kazao je.

Huskić kaže da i u Općini Tešanj prolaze kroz mnogo toga što muči i većinu Bosne i Hercegovine. Ipak njihova prednost u odnosu na ostale je, po riječima općinskog načelnika, u jakoj sinergiji između javnog i privatnog sektora.

"U Tešnju postoji dobar poslovni ambijent koji onda omogućava i bolje poslovne rezultate, a sve to utječe na kvalitetu života stanovništva", naglasio je.

Statistika pokazuje da na području općine Tešanj ima oko 14.000 radnih mjesta. Samo prije pet godina bilo je oko devet hiljada radnih mjesta.

"U posljednjih pet godina otvoreno je pet hiljada radnih mjesta. Specifično je da oko 850 ljudi svakog dana dolazi u Tešanj na posao. To su dnevne migracije, a radi se o ljudima iz susjednih općina Doboj, Doboj Jug, Teslić, Maglaj, Modriča…..", kazao je.

Tešanjski načelnik je istaknuo i pozitivnu stopu prirodnog priraštaja, veći broj rođenih u odnosu na broj umrlih. U tome su, kaže, među najboljim općinama u Federaciji BiH. I broj zaposlenih u odnosu na broj penzionera u općini Tešanj je mnogo iznad bh. prosjeka.

"U Bosni i Hercegovini 11 do 12 radnih mjesta puni penzioni fond za deset penzionera. U općini Tešanj su 24 radna mjesta za deset penzionera", kaže načelnik.

Dodaje da, po zvaničnim podacima, na području općine Tešanj ima i oko pet hiljada nezaposlenih ali ih oko 1.500 do 2.000 aktivno traži posao. Kao i ostali dijelovi Bosne i Hercegovine djelomično su zahvaćeni trendom odlaska stanovništva, ali bilježe i slučajeve dolaska čitavih obitelji u općinu Tešanj.

"U tom pogledu, malo manje osjetimo migracije i odlazak iz Bosne i Hercegovine, ali ipak niko u BiH nije i ne može biti imun na ono što su aktuelni trendovi. Svi moramo uraditi više da zaustavimo ove negativne trendove", naglasio je.

Huskić kaže da je za uspjeh lokalne zajednice potrebno vremena i truda. Mnogo toga se ne može postići samo za jedan mandat, niti to načelnik može sam. Razvoj se ostvaruje posvećenošću, ustrajnošću i uključenjem velikog broja sudionika, političkih i drugih subjekata, pozitivno usmjerenih ka razvoju lokalne zajednice u kojoj žive.

"Potrebno je da postoji visok nivo političke stabilnosti, da postoji sinergija u kojoj javni i privatni sektor imaju visok stepen povjerenja, u kojem razvoj lokalne zajednice pomaže i civilno društvo. Sve to ukomponirano s dobrom organizacijom, strateškim planiranjem i realizacijom takvih planova daje rezultate", istaknuo je.

Priznanja za suradnju na MEG projektu, osim Općine Tešanj, dobili su i načelnici općina Bosanska Krupa, Gračanica, Gradačac, Gradiška, Kalesija, Kostajnica, Kozarska Dubica, Prnjavor, Sanski Most, Teslić i Žepče, te gradonačelnici Bihaća, Cazina, Doboja, Prijedora i Tuzle.

Općine i gradovi uključeni u MEG projekt predano su radili na poboljšanju pružanja javnih usluga, osluškivali potrebe stanovništva u lokalnim zajednicama i radili na boljem upravljanju rezultatima.

To je dovelo do boljeg uvezivanja, uključivanja ranjivih grupa i odgovaranja na njihove potrebe, kao i poboljšanja komunalnih usluga.

Na taj način doveli su do obnove vodovodne mreže, smanjenja gubitaka vode i sanacije kanalizacijske mreže, ali i ulagali u poslovno okruženje, podršku poduzetništvu, poticajima i zapošljavanju.

Radi se o projektu koji finansira Vlada Švicarske, a provodi Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP). Švicarska će, u četiri godine (od 2016. do 2020.), uložiti 12 miliona švicarskih franaka kroz MEG projekt u podršci lokalnim samoupravama s populacijom od 846.000 ljudi.