Blokadom saobraćajnica domaća privreda gubi poslove i ugled

Poslovni ambijent u Bosni i Hercegovini jedan je od najlošijih u Europi zbog ogromnih fiskalnih i parafiskalnih nameta, neuređenog zakonodavstva, velikog stepena korupcije, kao i ukupne zaostalosti zemlje u odnosu na zapadne države. Jedan od iznenadnih problema sa kojima su se suočile firme u BiH su i blokade saobraćajnica.

Naime, sa dolaskom izborne godine intenziviraju se štrajkovi i pobune. Demobilisani borci godinama ne mogu riješiti svoje probleme zbog nezainteresiranosti vlasti. Iz očaja borci su prisiljeni blokirati ceste. Slično je i sa radnicima propalih državnih preduzeća, ljekarima, nastavnicima, penzionerima, invalidima i drugim kategorijama stanovništva.

Blokade saobraćajnica donose donose probleme sa kašnjenjem isporuke roba i usluga, na što inostrani partneri nemaju toleranciju.

Kako je za Radiosarajevo.ba izjavio sekretar Udruženja poslodavaca Bosansko-podrinjskog kantona (BPK) Adnan Bukva, inostrani partneri, posebice oni u zapadnoj Europi su rigorozni.

“Primjerice ako je danas srijeda, a oni vam kažu da u četvrtak do 12.00 sati dostavite robu, i vi to ne uradite, platit ćete penale. Također, prijeti i prekid ugovora, što direktno ili indirektno šteti poslovanju firme. Posljedično dovodi se do otpuštanja radnika. To je velika i ogromna šteta. Treba apelirati na kategorije stanovništva koje blokiraju saobraćajnice, da traže na drugi način rješavanje svojih problema, da li za pregovaračkim stolom sa vlastima ili na drugi način, ali ne ovako”, kazao je Bukva.

Prema njegovim riječima, kupca iz Austrije ili Njemačke ne zanimaju naši unutrašnji razlozi, jer oni samo hoće svoju robu ne vrijeme.

Direktor Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK iz Mostara Tomislav Majić za Radiosarajevo.ba navodi da demonstracije i blokade neće naštetiti onima protiv kojih su i podignute.

“Vlasti u krajnjem slučaju imaju helikopter ako im zatreba. Ne mogu se problemi rješavati blokadom cesta jer time blokira razvoj poduzetništva. Ceste su nam kao u 19., a ne u 21. stoljeću. Roba nam u prosjeku ide 35 kilometara na sat, dok u Njemačkoj ide 80 kilometara na sat. Skoro dva i po puta kasnimo sa brzinom prometa roba za Europom, a sad trebamo još blokirati ceste da nam roba ne ide nikako”, kategoričan je Majić.

Mišljenja je da se izgubljeno povjerenje kod inozemnih partnera najbolje može posmatrati u periodu od završetka rata do danas.

“Prošle su već 23 godine od završetka rata u BiH, a tek su sada naše firme stekle povjerenje zapadnih partnera. Tek u zadnjih tri do pet godina stranci su počeli ozbiljno kupovati od nas razne proizvode. Nama je trebalo 20 godina da steknemo to povjerenje, a sada ga uništavamo za dan ili dva. Ako izugbimo ovu priliku, naročito oni ljudi koji svoje poslove vežu za izvoz, a i za snabdjevanje bh. tržišta,to bi se moglo dugoročno negativno odraziti na poslovanje”, zaključio je direktor Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK Mostar.

Predsjednica Upravnog odobra Udruženja poslodavaca Zenica Senaida Turkić rekla je za Radiosarajevo.ba da mnoge naše kompanije, posebno iz tekstilne industrije rade lohn poslove za strane naručioce.

“Tu se radi i o isporukama za velike tržne centre, o dijelovima koji idu u proizvodnju ili zahtjevaju određenu doradu. Tada se na kašnjenje gleda s negativnom ocjenom. Vrlo je teško povratiti povjerenje, a plaćaju se i penali. Šteta se ogleda i kroz umanjenje ugleda kompanije”, pojasnila je Turkić.