Za unos nedopuštene robe u Hrvatsku kazna do 25.000 KM

Kao država koja je članica EU-a, Republika Hrvatska ne dopušta unos mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda na svoj teritorij.

Iz BiH je u RH dopušteno je unijeti: 2 kg mlijeka u prahu za bebe, hrane za bebe i hrane za posebne potrebe po osobi, proizvoda životinjskog porijekla, kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso, puževi, žablji kraci, također 2 kg po osobi, do 20 kg ribljih proizvoda, do 125 g kavijara, a svježeg voća i povrća (osim krompira) do pet kilograma, piše Čapljinski portal.

Mogu se unositi hljeb, kolači, keks, čokolada i konditorski proizvodi (uključujući slatkiše), pod uvjetom da ništa od toga nije punjeno proizvodima od mesa.

Trending

Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja

Uz posjedovanje medicinske dokumentacije može se unijeti gotovih lijekova za lične potrebe putnika u količinama potrebnim za liječenje najviše do mjesec dana uz obaveznu potvrdu ljekara.

Iako se građani stalno upozoravaju da je strogo zabranjeno prenošenje svježeg mesa ili suhomesnatih proizvoda, kao i prenošenje mliječnih proizvoda, voća i povrća preko granica EU-a, dio njih se ne osvrće na ova upozorenja. No, oni koji posljednjih dana putuju ka zapada, svjedoci su sve rigoroznijih kontrola i provjera.

Oni koji nisu poštovali pravila, na teži način su se osvjedočili što se ne smije nositi preko granice.

Prilikom ulaska u RH na graničnom prijelazu Izačić/Ličko Petrovo Selo vozača su carinici kaznili s 5.100 kn, odnosno oko 1.329 KM, jer je preko granice prenio dvije vreće kupusa, tačnije 15 kg. Kako se navodi u prekršajnom nalogu koji je izdan ovom vozaču, kriv je jer “nije podnio carinsku deklaraciju za robu pod zabranama koja je pronađena u torbama u prtljažnom prostoru i to 15 kilograma svježeg kupusa”.

Osim njega, carinici su kaznili još tri osobe, jednu zbog tri bundeve i to kaznom od 3.500 kn, odnosno oko 912 KM, drugu za tri akumulatora s 4.000 kn (oko 1.040 KM) i plus 400 kn, što je oko 100 KM, za troškove odvoza na otpad, te jednu putnicu koja je imala 10 pašteta. Ona je, kako tvrdi vozač, dobila kaznu od 3.000 kn, oko 780 KM.

Ranije prošlog vikenda putnica na Graničnom prijelazu Maljevac kod sebe je imala 6 kg svježeg i 5 kg suhog mesa zbog čega je kažnjena sa 22.000 kn! Tragom ovih informacija Čapljinski portal je kontaktirao Carinu RH i provjerili šta se može prenijeti preko granice i kakve su kazne ako propise ne poštujete.

"Iako je od ulaska RH u EU prošlo već više od 8 godina, nije naodmet podsjetiti na jedinstvena carinska pravila pri nadzoru robe u putničkom prometu koje je RH dužna primjenjivati kao dio Carinske unije koju čine državna područja 27 država članica EU-a.

Svaka osoba pri ulazu i izlazu iz carinskog područja EU-a dužna je nadležnom carinskom uredu, odnosno carinskoj službi prijaviti svu robu koju nosi sa sobom neovisno radi li se o osobnim stvarima ili robi koja je predmet uvoza ili izvoza, a radi provođenja carinskog nadzora", kazali su i dodali kako im je u cilju informirati građane BiH kako bi granicu prešli bez neugodnosti.

Oslobađanje od plaćanja carine, PDV-a i trošarine odnosi se na uvoz robe čija ukupna vrijednost po putniku ne prelazi 2.200 kn, a ako je riječ o maloljetniku, 1.100 kn. Iz BiH u RH nije dopušten unos mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Proizvodi životinjskog porijekla kao što su med, jaja, proizvodi od jaja, meso puževa, žablji kraci dopušteni su u količini do 2 kg. Uvoz bilja, biljnih proizvoda i drugih predmeta iz trećih zemalja podliježe zabranama i ograničenjima uvoza sukladno posebnim propisima EU-a o uvozu biljaka i biljnih proizvoda koji su doneseni kako bi zaštitili biljke u EU-u i održali ih zdravima.

Ti propisi primjenjuju se i na putnički promet, a uključuju i zabrane i ograničenja uvoza bilja i biljnih proizvoda u osobnoj prtljazi putnika. Dopušten je uvoz, uz posjedovanje fitosanitarnog certifikata, samo u količinama namijenjenima za ličnu upotrebu putnika ili članova njegove porodice.

"Ako ovlašteni carinski službenici pri provedbi mjera nadzora utvrde sumnju u povredu propisa iz svoje nadležnosti, dužni su i ovlašteni poduzeti potrebne mjere kako bi se utvrdilo je li počinjen prekršaj ili kazneno djelo. Carinska uprava, kao ovlašteni tužitelj, ima ovlast izdati i prekršajni nalog prije pokretanja prekršajnog postupka ako je prekršaj utvrđen neposrednim opažanjem ili obavljenim nadzorom službenih osoba koje su o tome sastavile službenu bilješku ili zapisnik. Kazna se određuje u granicama, odnosno u rasponu određenom zakonom, na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kažnjavanja, a uz ostale elemente procjenjuje se i količina te vrsta robe u prekršaju.

Za prekršaj neprijavljivanja robe ili neprijavljivanja sve robe ili nepodnošenja robe ili nepodnošenja sve robe, iz čl. 64. st. 1. točka 11. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 2.000 do 50.0000 kn. Za unošenje ili pokušaj unošenja robe u carinsko područje Unije na skriven način ili iznošenje ili pokušaj iznošenja robe iz carinskog područja Unije na skriven način, za nezakonito izuzimanje ispod carinskog nadzora robe koja nije roba EU bez dopuštenja carinskog ureda te za nepodnošenje carinske deklaracije za robu ili dio robe, ako se radi o robi komercijalne naravi ili robi za koju su propisane zabrane ili ograničenja pri uvozu ili izvozu, čl. 63. st. 1. Zakona o provedbi carinskog zakonodavstva EU-a propisana je novčana kazna za fizičku osobu od 3.000 do 100.000 kn", kazali su iz Carinske uprave.