Ugledni njemački medij: "Milorad Dodik je pokušao da izvede puč"

Bosna i Hercegovina se suočava s najdubljom političkom krizom od završetka rata 1995. godine, a u njenom središtu je Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS.
Protiv Dodika je bosansko pravosuđe izdalo nalog za hapšenje zbog pokušaja narušavanja ustavnog poretka, no uprkos tome, do danas nije uhapšen. Glavni razlog za to leži u sigurnosnim rizicima – Dodik je konstantno okružen naoružanom pratnjom, što potencijalno može izazvati oružani sukob između entitetske i državne policije.
Dodik je u posljednjih godinu dana sproveo niz poteza koji predstavljaju direktan udar na suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine. Usvojeni su zakoni prema kojima institucije države – uključujući pravosuđe i policiju – više nemaju nadležnost na teritoriji entiteta RS. Time je entitet faktički pokušao da se odvoji, a međunarodna zajednica, posebno visoki predstavnik Christian Schmidt, ocijenili su ove poteze kao pokušaj puča. Schmidt je upozorio da je Dodik pretvorio entitet RS u "ličnu tvrđavu", štiteći se entitetskim bezbjednosnim snagama.

Cijene stanova u BiH obaraju rekorde: Pogledajte koliko košta 'kvadrat' novogradnje
Situacija se dodatno pogoršala nakon što je Dodik ignorisao sudski poziv i nakon posjete Rusiji, gdje se sastao s predsjednikom Vladimirom Putinom. Tokom posjete predstavnice njemačke vlade Anne Lührmann Bosni i Hercegovini, njemačka političarka bila je izložena prijetnjama od strane predstavnika Dodikove vlasti, te proglašena personom non grata u entitetu – iako Dodik nema ovlaštenja da tako nešto učini. Incident se tumači kao odgovor na sankcije koje su Dodiku uvele Njemačka i Austrija, uključujući zabranu ulaska u te zemlje.
Evropska unija je u martu, zbog rastuće napetosti, uputila dodatnih 400 vojnika u okviru EUFOR misije koja nadgleda provođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. Ukupan broj vojnika sada iznosi oko 1500. Ipak, uprkos pozivima nekih bh. političara da se Eufor uključi i u sprovođenje naloga za hapšenje, Brisel je to odbio uz obrazloženje da to ne spada u njihov mandat.
Bosanski Ustavni sud je u međuvremenu suspendovao sporni zakon o pravosuđu entiteta RS, ali politička tenzija ne jenjava. Dodik je u februaru već bio osuđen na godinu zatvora i gubitak funkcije, ali je uložio žalbu. Njegovo nehapšenje pokazuje ranjivost pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini i ograničenost državnih institucija suočenih s izazovima separatizma.
Visoki predstavnik Schmidt smatra da je ključ rješenja politička promjena unutar entiteta RS. Prema njegovim riječima, podrška Dodiku slabi, a njegovi pokušaji mobilizacije naroda kroz masovne skupove redovno propadaju. Jačanje opozicije i njeno preuzimanje odgovornosti moglo bi otvoriti put ka stabilizaciji, ali do tada ostaje pitanje: da li će međunarodna zajednica uspjeti osigurati mir i pravnu državu u zemlji koja je i dalje podložna etničkim podjelama i spoljnim uticajima – posebno iz Rusije?
U trenutku kada se Evropska unija suočava s brojnim izazovima, Bosna i Hercegovina ostaje svojevrsni lakmus-test evropske sposobnosti da očuva stabilnost u svom neposrednom susjedstvu. Bez političke reforme i uspostave funkcionalne vlasti, ideja o članstvu BiH u EU ostaje daleko, dok se zemlja sve više suočava s opasnošću povratka u haos koji je svijet mislio da je ostavljen u prošlosti, piše Welt.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.