Ko će nas liječiti: Zašto medicinski radnici odlaze u inostranstvo i kakva je situacija u Sarajevu?

Demografski slom jedan je od najvećih problema s kojima se suočava Bosna i Hercegovina. Radnici, svih struka, masovno napuštaju našu zemlju, a među njima su i brojni medicinski radnici.

Kao i mnogi drugi radnici, i medicinsko osobolje suočava se s problemima, kao što su neizvjesnost, izostanak sistemske podrške, niske plaće ili plaće koje kasne... 

Posljedica njihovog odlaska, trebala bi biti velika briga cijelog zdravstvenog sistema, a pritom, većina mladih doktora danas ne želi raditi u Domu zdravlja, a kamoli u manjim zdravstvenim ustanovama. 

Trending

Doktorica Larisa Čorda: Zašto su emocije jako važne za plodnost

"Nisam siguran da li imam odgovor na to pitanje, ali hajde da budemo realni, niko nije zadovoljan primanjima u zdravstvu u Kantonu Sarajevo, a primanja su zapravo jako dobra", komentira za portal Radiosarajevo.ba generalni direktor JU Dom zdravlja KS Abel Baltić, s kojim smo razgovarali o ovoj situaciji, te nastavlja:

"Da li je to razlog, zaista ne znam. Možda se tu radi o nesigurnosti u samom sistemu zdravstva, ali generalno smatram da nam nam nedostaje medicinskog kadra, i sestara, i anesteziologa i kardiologa. To je trend u svijetu, u cijeloj Evropi nedostaje zdravstvenog kadra. Nedavno su nas iz Slovenije kontaktirali ljudi iz Gradske uprave Ljubljane koji kažu da njima nedostaje 37 specijalista porodične medicine, pedesetak pedijatara, i apsolutno ih nigdje ne mogu naći. S druge strane, njihova primanja su daleko veća nego naša, zato se i pitamo šta se dešava, i zbog čega nam odlaze radnici."

I zdravstveni radnici mogu biti bolesni 

Kada se radi o komentarima pacijenata na prevelike gužve, manjak medicinskih sestara u smjeni ili kratkoročni pregled, Baltić ističe da svakako treba imati više razumijevanja. 

"Svi pacijenti trebaju znati da postoje valovi u smjenama zdravstvenih institucija. To znači da je previše ljudi bolesno. Ne možete vi zaposliti dodatno nekoga da radi mejsec ili dva kako bi popunio kapacitete u ambulanti ili ubrzao redoslijed pregleda pacijenata. Treba znati da su i zdravstveni radnici podložni obolijevanju, a pretežno je osjetljiv ženski kadar, koji je u dnevnoj apstinenciji zbog bolovanja procentualno iznosi 25 odsto", kaže Baltić.

16.01.23. 08:55

Ljekari i medicinari napuštaju Unsko-sanski kanton: Ko će nas liječiti?

Važno je uključivanje države

"Najveći nedostatak kadra je u domovima zdravlja, koji je specifična ustanova. Treba znati da se tu ne zadržavaju ljekari. To je pretežno rad od dvije ili tri godine, odustaje se i ide se dalje, na veće stepene specijalizacije. Tu se sada nameće uključivanje države, a ono što bi država trebala uraditi jeste da pronađe način kako da zadrži i zainteresuje ljekare da se bave porodičnom medicinom. Ako ovako nastavimo, vrlo brzo ćemo ostati bez naših ljekara, a da li nam to treba", pita se Baltić. 

Koliko sestara i tehničara ima u Sarajevu?

Sead Džomba, generalni sekretarar iz Komore medicinskih sestara i tehičara KS, za portal Radiosarajevo.ba ističe da je manjkavost kadra prisutna širom države, a ne samo u Kantonu Sarajevo. 

11.04.23. 12:37

Otvorena dodatna ambulanta za djecu i osobe sa poteškoćama u razvoju

"Ukupan broj zaposlenih medicinskih sestara u BiH, prema podacima registra Komore je 4.530 sestara. To su medicinske sestre tehnčari, općeg smjera svih nivoa obrazovanja, psihogerijatrijskog, pedijatrijskog i akušersko-ginekološkog. Kada je riječ o odlasku iz države, naravno da odlaze. Najčešće se to dešava kada zaposlenici traže ili podnose zahtjev za upis u registar ili traže licencu za samostalan rad. Pretežno odlaze za Njemačku ii Sloveniju. Ta situacija nije samo u Kantonu Sarajevo prisutna, već u svim dijelovima države. Ni u RS nije bolje. Tamo se također većina njih obraća sa zahtjevima za upis u registar naše Komore, jer oni nemaju po zakonu Komoru, niti im je zakonodavac dao mogućnost da se organiziraju. S druge strane i u HNK postoje neslaganja. Njihov Ustavni sud ukinuo mnogo toga", kaže Džomba. 

Mladi doktori odlaze nakon studija

Mlade medicinske sestre, po završetku studija ne ostaju u BiH, dalju specijalizaciju završavaju u drugim državama, dodaje naš sagovornik. 

"Kada se radi o kadru isključivo iz Kantona Sarajevo, mi imamo oko 600 medicinskih sestara općega smjera, kada govorimo o tzv. 'srednjim' sestrama tu imamo preko 200 zaposlenika, a vrlo malo diplomiranih medicinskih sestara jer obično one nakon završetka zdravstvenih studija odlaze na dalje obrazovanje ili praksu, ali ne u našoj državi. U petak 12. maja se obilježava Međunarodni dan sestrinstva, kada nagrađujemo naše medicinske sestre za doprinos koje su dale u svojoj struci i dosadašnjem radu. Nadam se da će nas vlasti u Kantonu Sarajevo i ministar zdravstva KS Haris Vranić pozvati nakon par godina, jer niko nas ne zove da podijeli s nama probleme. Nadamo se boljoj saradnji i razmjenjivanju informacija, jer mi smo najveća grupacija u zdravstvu, i bez nas bi bio kolaps od sistema", navodi Džomba.