S ove strane Drine | Srbija i njena "kolonija" mimo dunjaluka
Ništa teže od prebrojavanja žrtava i njihove zloupotrebe u bilo kakve svrhe. Na našim terenima one su uglavnom političke i nerijetko iz koristi na čemu je, recimo, ućario jedan drugorazredni beogradski istoričar zarad dobitka većeg stana. Za sobičak. Osim prebrojavanje na balkanskom "buretu baruta" odavno je na sceni "vaganje" (brojke!) težine žrtava u čemu, naročito nakon posljednjeg sukoba, prednjače "moji" koji su problem (rat) i započeli.
Piše: Dragan Banjac, za Radiosarajevo.ba
"Naših" 101 su važniji od "njihovih" 8.372...
Meteorolozi objavili najnoviju prognozu i najavili Miholjsko ljeto u ovim dijelovima BiH
Razlog za ovo je poznat. Danas je 11. juli! Generalna skupština UN (GS UN) usvojila je (23. maja ove godine) Rezoluciju kojom se ovaj dan proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici i osuđuju negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
U Rezoluciji se podsjeća na presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju u Hagu i Međunarodnog suda pravde u Hagu, kojima je zločin u Srebrenici okarakterisan kao GENOCID i podsjeća da su u Srebrenici 1995. izgubljena najmanje 8.372 života.
S ove strane Drine | Dragan Banjac: Srbija, brale!
Apostrofira se odgovornost država da okončaju nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druga kršenja međunarodnog humanitarnog prava i međunarodnog zakona o ljudskim pravima i da krivično gone odgovorne za takva djela da bi se izbjeglo njihovo ponavljanje i došlo do održivog mira, pravde, istine i pomirenja.
Tekst Rezolucije sadrži i dva amandmana u kojima se ističe da se krivična odgovornost po međunarodnom pravu za zločin genocida ne može odnositi na bilo koju etničku, vjersku ili neku drugu zajednicu u cjelini, kao i čvrsta posvećenost održavanju i jačanju jedinstva u različitostima u Bosni i Hercegovini."
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Srbija i njena "kolonija" – RS su Rezoluciju GS UN tumačile na svoj način. U prevodu, narodski rečeno, pijačnim izrazom zapravo, kako bi Miloradov (Dodik) i Aleksandrov (Vučić) tur ostao u stolici.
Narodu – šipak.
Prisustvo GS UN srbijanski predsjednik je iskorostio za marketing kod domaćeg puka. Narodu u državi priredio je performasns sa ogrtanjem zastave zemlje u kojoj je potomak došljaka iz okoline Bugojna, predstavljajući se lažno za "Šumadinca".
Zalud je potomak Anđelka iz Čipurića glumatao srbendu. Nije pomoglo, izgleda, ni to što će Rezolucija koja najdirektnije govori o srpskih grijesima, otvoriti Pandorinu kutiju. Srbijanski izbezumljenik govori da se ne radi o pomirenju i sjećanjima već o otvaranju starih rana potpunog političkog haosa.
"Mnogi su htjeli da stave žig na naše čelo... i da će da započne dijalog sa bošnjačkim sunarodnicima u Srbiji. Uslijedila je (nepotrebna) i bijedna izjava beogradskog muftije Mustafe Jusufspahića koji se zavapio: "Srbija je moja zemlja, u njoj živimo i Bogu se molimo..." I ovo: "Moja Bosna i Hercegovina je propatila i svaku njenu bol sam proživljavao u svom srcu. Njen život kao i život moje Srbije je od Boga nam dat da jedni sa drugima pod ruku u slozi živimo. Budimo pametni i greške iz prošlosti ne ponavljajmo, popravimo ih i budimo bolji ljudi. Bog nas pomogao".
S ove strane Drine | Mrak iz Kneževa
Psiholog, bivši profesor Beogradskog univerziteta i potpredsjednik Vlade Zorana Đinđića vjeruje da su negiranje genocida u Srbiji i ponašanje Milorada Dodika u RS "najodgovorniji za usvajanje Rezolucije". O obraćanju predsjednika Srbije rekao je da to bio govor "dosta agresivan u kome je on otvoreno napao Njemačku, čak je optužio da nije dozvolila da vidi Nacrt, da je to urađeno nepošteno..."
Dodik je (na insistiranje Aleksandra Vučića!) odmah najavio "mirno razdruživanje RS od BiH". Korać je to okarakterisao kao ružnu i veoma opasnu kampanju koja traje već "duže vrijeme" ali da ne može da sprovede jer Dodik nema podršku Beograda za tako nešto. Korać nije htio da kaže da je to, zapravo, nerealno zbog Zapada, velikih sila koje odlučuju.
Većina analitičara, čija fela buja u Srbiji posljednjih godina, stoji na stanovištu da se RS neće upustiti ni u kakvu ratnu avanturu, bez podrške spolja. E, to spolja pomalo brine ono što se zove Federacija BiH, krnja Bosna i Hercegovina, ili kako već želite.
Onda su se Srbi (iz BiH i onesvješćeni Srbijanci koji podržavaju potomka iz Ćipurića) sabrali u Beogradu i na Svesrpskom saboru" u Beogradu, nakon Rezolucije GS SB, proglasili Deklaraciju o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda" u kojoj se kao okosnica srbinjanske nacionalističke politike razabira da je "Kosovo i Metohija neotuđivi deo Srbije."
Nekoliko dana pred tužni skup u Potočarima, srpski pobunjenički dio BiH sjatio se u Bratuncu da se ne zaborave srpske žrtve Podrinja. Našao se tu i Milorad od Laktaša koji je u obraćanju povodom obilježavanja sjećanja na više od tri hiljade stradalih Srba u srednjem Podrinju i Birču rekao da se za više od tri hiljade ubijenih Srba u Podrinju još čeka pravda. Pošto je Zadribatina pomenula "stari projekat razdvajanja Srba na Drini" Dodik je baljezgao o terminima "bosanski Srbi” i "hrvatski Srbi" i dodao da je Svesrpski sabor definisao pravac svesrpskog jedinstva...
Bivši roformistički adut Anta Markovića u BiH, zajedno sa Nenadom Kecmanovićem i, gle čuda, s mojim prijateljem Džemalom Sokolovićem, otkrio je da je Jugoslavija propala "jer nije priznala srpske žrtve. Propašće i BiH jer ne priznaje srpske žrtve." Bravo Milorade! A kako bi bilo da se prebrojimo, stavimo mrtve na kantar. Malo je povio repić i pozvao sve nadležne da učine "sve što je potrebno kako bi 11. jula u Srebrenici bez problema bila održana komemoracija srebreničkim žrtvama".
Našao se u Bratuncu i Vučićev najpouzdaniji jastreb (poslije Aleksandra Vulina) Miloš Vučević koji je, neka se nađe, rekao da su Srbi stradli samo zato što su pravoslavni Srbi, da su ih klali i ubijali i u Prvom i Drugom svetskom ratu "razne kame i handžar divizije” a nije zaboravio ni Nasera Orića (prećutkujući da je nekad bio i u obezbjeđenju Slobodana Miloševića) čija je vojska počinila "bezumne zločine".
U Bratuncu se obilježila godišnjica stradanja Srba na području Birča i srednjeg Podrinja 1992. godine u selima oko Srebrenice i Bratunca, kada je ubijeno 69 i zarobljeno 22 vojnika i civila, od kojih niko nije preživeo, a desetoro se još vode kao nestali. Sada prebrojavanje, tužno i nezahvalno. Na kamenu u Potočarima stoji broj 8.372 žrtve srebreničkog i okolnog GENOCIDA kome su danas pridodate nove žrtve.
S ove strane Drine | Banjac: Griješni smo, stidimo se!
Zašto dijelimo i brojimo žrtve. Nijedna žrtva nije vrijedna bolesnog nauma Slobodana Miloševića, Radovana Karadžića, Ratka Mladića, Veselina Šljivančanina, Gorana Hadžića... I onih Branimira Glavaša, Cacinih, Mušanovih, mostarskog HVO... Spisak je zbilja dug.
Brojanje i zloupotreba žrtava će se nastaviti, to je naš usud.
Za kraj podsjećanje na igru sa mrtvima u logoru Jasenovac i Grdaini. Neki izbori (Vladimir Žerjavić) pominju 85.000 žrtava (oko 52.000 Srba, 13.000 Židova, 12.000 Hrvata i 10.000 Roma).
Spram ovih podataka izvjesni dr Srboljub Živanović barata sa 700.000 žrtava. Ivo Goldštajn (1990) to osporava i navodi da broj srpskih žrtava može da bude između 150.000 i 200.000, ali da nema dokaze.
Spomen područje Jasenovac poimenično navodi 72.193 osobe (Srba 40.350, Roma 14.750, Židova 11.723 i 3.563 Hrvata. Kasnije je ovaj broj dopunjen kada je broj žrtava narastao na 83. 145,– Srba 47627, Roma 16.173, Židova 13.116 i 3.563 Hrvata...
Ostavimo se prebrojavanja i poklonimo se ŽRTVAMA GENOCIDA u Srebrenici, Potočarima...
Poruka Srbima u BiH/RS: Ne uzdajte se u Srbiju!
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.