Mini feljton | Zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Europe
U izdanju novosadske izdavačke kuće "Prometej" krajem prošle godine izašla je vrijedna publikacija profesora Dragoslava Petrovića - Ante od Jugoslavije.
Bilježeći događaje vezane prije svega za jednu izuzetnu ličnost i period historijske prekretnice na ovim prostorima, sve vrijeme sam imao osjećaj da barem pokušavam da doprinesem očuvanju što je moguće realnije slike o "vremenu koje se udaljava", kako je to lijepo rekao veliki književnik Mirko Kovač.
Piše: Dragan Banjac, za Radiosarajevo.ba
Stručnjak za sigurnost: Uključiti EUFOR i NATO za privođenje vrha RS-a
Ovaj rukopis posvećen je posljednjem premijeru Jugoslavije, ali su sjećanja direktno isprepletena sa burnim događajima jednog vremena, susretima i razgovorima sa nizom značajnih ličnosti koje sadašnje mlade generacije u najboljem slučaju poznaju samo površno i u fragmentima.
"Bila mi je namjera da događaje i ličnosti prikažem što objektivnije, ne samo na osnovu ličnih kontakata, nego i polazeći od dostupne dokumentacije, svojih i nekih tuđih zabilježaka, sačuvanih snimaka i novinskih izvještaja, sjećanja učesnika u političkom životu tog vremena, razgovora sa vršiocima vlasti i opozicionara iz tih godina, kao i komentara niza publicista sa kojima sam ostvario neposredan kontakt".
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Ovako na početku svoje knjige ANTE OD JUGOSLAVIJE, sjećanje na posljednjeg premijera bilježi autor.
U nekoliko nastavaka portal Radiosarajevo.ba donosi prikaz ovog djela koje bi moglo osvijetliti neke od uzroka naše zajedničke nesreće koja je uslijedila...
Rušenjem Ante Markovića 1991. godine, navodi Robert Čoban, označen je kraj svih pozitivnih tekovina i starog i novog svijeta i ušli smo u vrtlog dekada problematične tranzicije i hibridne demokratije. Proročanstvo Ante Markovića da ćemo "zablude ćemo plaćati siromaštvom, trovanjem duha i položajem daleke periferije Europe" iz sada već davne 1991. se, nažalost, ostvarilo i mi ga živimo već tri i po decenije.
S ove strane Drine | Dragan Banjac: Klovn i palata
Konstituisanje reformskog pokreta
Formiranje pokreta koji će kasnije prerasti u Savez reformskih snaga Jugoslavije počelo je u Vojvodini, gdje se posebno angažovala grupa u Novom Sadu.
Petrović pominje poznatija imena: Nandor Veber, Miodrag Mile Žiža, Aleksandar Pavlovski, Aleksandar Popov, Sergej Flere, Mihal Ramač, Laslo Tot, Stevan Rajčević, Milan Marinčić, Vladislav Hajtfogel, Đerđ Ozer, Damir Kakaš, Branislav Čobanov, Lajoš Pinter, Julijan Tamaš...
U Hrvatskoj se očekivalo da se može osloniti na Božu Marendića koji je u Saveznom izvršnom vijeću (SIV) bio ministar finansija, na mladog profesora Tanurdžića iz Rijeke, Kajganića iz Zagreba i svog starog prijatelja Živka Pregla.
Međutim, izgledalo je da su šanse Saveza reformista za dobre rezultate u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji sasvim realne. Smatralo se da bi to bila i najbolja priprema i poruka pred izbore za Saveznu skupštinu.
S ove strane Drine | Dragan Banjac: Stolica "Gazde Aleka" se trese, a "vražja mladež" ne miruje
"Kako ti se zvao deda?"
U Beogradu su se angažovali Ljubomir Madžar, Branislav Milošević, Vojin Dimitrijević, Vesna Pešić, Žarko Korać, Ivan Đurić, Biljana Kovačević, Bora Todorović, Ljuba Tadić, Radivoje Lola Đukić.
Beogradska promocija Pokreta upriličena je 15. septembra (1990) i nije prošla bez incidenata i provokacija. Sala je bila prepuna, što sa balkonom čini oko 500 ljudi.
Vojislav Šešelj je oko sebe imao, u uobičajenoj četničkoj koreografiji, sa šubarama i kokardama, osamdesetak ili nešto više poklonika. Bili su neprijatni i sve vrijeme veoma glasni i bučni... "Ustaše, ustaše!", "Izdaja, izdaja", "Bando crvena", "Vi ste Titovi, Tito je vaš!"
Tokom govora glumca Radeta Šerbedžije neko je dobacio "Kako ti se zvao deda?", Vujadin, odgovorio je glumac.
I tako je bilo sve vrijeme, a vrhunac je bio incident sa Mirkom Kovačem koga su četnici u glavu pogodili foto-aparatom.
Šešelj je na kraju čak prijetio da će četnici koristiti i druge metode, sem demokratskih, ukoliko se ne opozove Odluka Republičkog sekretarijata za pravosuđe o zabrani Srpskog četničkog pokreta a kasnije i Ravnogorskog pokreta jer "ime vreža javni moral".
Četnici su sa Šešeljom napustili Dom omladine, uz horsko pjevanje Od Topole, od Topole, pa do Ravne gore, sve su straže, sve su straže, đenerala Draže
Moramo mijenjati strukturu vlasništva
Govoreći na Osnivačkoj skupštini Saveza reformskih snaga Jugoslavije za Vojvodinu Ante Marković je rekao da se nalazimo u periodu u kojem gradimo puteve za reformiranje našeg društva.
To činimo u prelasku iz jednog društva koje je ušlo u globalnu krizu i u svim zemljama bivšeg takozvanog realnog socijalizma. Došlo je do raspada tog sistema i do toga da se stvari vraćaju na prapočetak, od kada, prema procjenama svih danas realnih ekonomista, treba proći petnaestak, dvadeset, pa i četrdeset godina, da iz stanja u kome smo se nalazili četrdeset ili osamdeset godina, napuštajući jedan, izgradimo novi sistem.
Na tom putu prelaska iz jednog u drugi sistem treba mnogo znanja i truda, treba promaknuti u sve zakonitosti jednog procesa...
Moramo mijenjati u prvom redu strukturu vlasništva i sve ono što predstavlja zamjenu političkog voluntarizma i amaterizma. Moramo afirmirati priznavanje zakonitosti tržišta kao civilizacijskog dostignuća koje se ne može mimoići.
Kusturica, Bregović, Kecmanović, Sidran, Karajlić, Dodik, Bešlagić...
U Bosni i Hercegovini, kako se činilo, reformski pokret se širio brže nego u ostalim republikama. I to ne samo zbog veličanstvenog inicijalnog mitinga na Kozari koji je 20. jula okupio, po svim procjenama, najmanje 100.000 ljudi.
Oni nisu bili samo iz Bosne i Hercegovine nego i iz drugih krajeva zemlje, a bio je prisutan i znatan broj Jugoslovena koji su živjeli i radili u inostranstvu.
Već poslije velikog mitinga na Kozari, Ante je isticao da je ubijeđen kako može da računa na vrlo utjecajne ličnosti u Bosni i Hercegovini, za koju je ipak posebno vezan s obzirom na mjesto svog rođenja (Konjic, 25. novembar 1924).
Tu je prije svega mislio na poznatog glumca i pisca Josipa Pejakovića i profesora dr Nenada Kecmanovića. Uostalom, na veliki potencijal rukovodstva ukazivala je i činjenica da su se u vrhu i poznati reditelj Emir Kusturica, pisac Abdulah Sidran, muzičar Goran Bregović, popularna estradna ličnost Nenad Janković (dr Nele Karajlić), Milorad Dodik, tada privrednik iz Laktaša, prof. Dr Džemal Sokolović, Osman Pirija, Josip Jole Musa, Sejfudin Tokić, Selim Bešlagić i Jasmin Imamović...
Izbori – popis stanovništva!
U svakom slučaju, nakon 18. septembra (1990), kada je formalizovan Savez reformskih snaga u Bosni i Hercegovini, bilo je preostalo još puna dva mjeseca do izbora u toj republici.
Nismo sumnjali u dobar rezultat i moglo bi se reći da smo s nestrpljenjem očekivali pobjedu.
S ove strane Drine | Dragan Banjac: Vučić na Hilandaru, boranija u Banjoj Luci
Pokazalo se da je realnost znatno drugačija. Mirko Klarin i ja bili smo tog 18. septembra sve vrijeme u kontaktu sa našim štabom u Sarajevu, skupljali informacije i prenosili ih predsjedniku. Kako su u kasnim večernjim časovima stizali rezultati, bili smo sve zabrinutiji.
Postajalo je sve jasnije da je naše razočarenje neizbježno. Od ukupno 110 mandata u Vijeću građana, Stranka demokratske akcije osvojila je 43, Srpska demokratska stranka 38, Hrvatska demokratska zajednica BiH 23 mandata.
Preostalih šest podjelili su Savez komunista - SDP, Srpski pokret obnove i Savez reformskih snaga BiH.
Osvojen je samo jedan mandat u Vijeću opština, što je posljedica i izbornog sistema, jer je Savez, ipak, osvojio 280.000 glasova ili 10,7 posto od ukupnog broja izašlih birača, ali to je svakako bilo daleko ispod očekivanja.
Možda sve to najbolje objašnjava komentar Josipa Pejakovića:
"Pa, šta bi na izborima?"" upitali smo ga.
"Kakvim izborima... To je bio popis stanovništva!"
(Sutra: Miloševićeva pljačka stoljeća)
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
