Ivan Trajković: Rusija u Ukrajini koristi krstareće rakete bez bojevih glava
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Ruska agresija na Ukrajinu je ušla u svoju drugu godinu, bez izgleda za skori prekid borbi i neprijateljstava, iako su i Kina, kao i francuski predsjednik Emmanuel Macron najavili skore predloge mirovnih sporazuma.
Piše: Ivan Trajković, za portal Radiosarajevo.ba
Sarajevsko vrelo ljeto: Glas građana o izazovima vodosnabdijevanja
Krajem prošle i početkom ove godine ukrajinske snage bezbjednosti predstavile su javnosti dijelove krstarećih raketa koje nisu imale nikakav eksploziv, niti bojeve glave. Glavni cilj lansiranja ovakvih 'praznih' balističkih raketa je jednostavan - maksimalno opteretiti ukrajinske snage protiv vazdušne odbrane, kako bi one iskoristile što više (veoma skupih) raketa za PVO odbranu, te tako kasnije predstavljale manju opasnost za ruske letjelice u vazdušnom prostoru Ukrajine.
Dizajn još iz osamdesetih godina
Najveći broj ovih 'praznih' balističkih raketa koje stižu iz Rusije su tipa 'KH-55', a koje se danas vode kao 'X-55' (NATO oznaka AS-15 Kent). Razvoj ovih raketa je započeo još za vrijeme Hladnog rata, krajem sedamdesetih, da bi one prvi put bile uvedene u Sovjetske oružane snage osamdesetih godina prošlog vijeka.
Ukrajini stiže oružje koje može okrenuti tok rata: Postoji jedan problem
Dizajn raketa je nastao u projektnom birou 'MKB Raduga', u gradu Dubna u blizini Moskve. Ova fabrika je razvila širok spektar raketnih sistema, počevši od prvih sovjetskih vazduh-zemlja i vazduh-more raketa 'KS-1 Kometa' i 'K-10' pedesetih godina. Kako su se potrebe SSSR-a za naprednim raketnim i balističkim sistemima povećavale, razvijeni su i sistemi 'P-270 Moskit' za uništavanje velikih brodova i razarača, te specijalna raketa 'KSR-11' za uništavanje radarskih sistema.
Velike balističke rakete 'KH-59 Ovod' i 'KH-58' su i danas jedne od glavnih oslonaca ruskog raketnog sistema za brza dejstva, a koriste se i u Alžiru, Indiji, Maleziji i Belorusiji (u verziji za izvoz KH-58E, koja se proizvodi od početka devedesetih).
Same balističke rakete 'KH-55' koje se danas koriste u Ukrajini prošle su kroz nekoliko faza razvoja. Aktuelna verzija nosi ime 'KH-101' i u odnosu na prvobitni dizajn ima smanjenu mogućnost detektovanja radarom. Takođe, unaprijeđen je i kompjuter za navigaciju, koji u novoj verziji može da koristi satelitsku navigaciju uz pomoć 'GLONASS' sistema (GLONASS je ruska verzija američkog GPS sistema za globalno satelitsko pozicionaranje).
Volodimir Zelenski nakon tenkova traži i projektile dugog dometa
Cijena jedne unapređene rakete 'KH-101' je između 9 i 11 miliona dolara. U slučaju da je 'KH-55/KH-101' naoružana nuklearnom bojevom glavom 'TK-66' ona ima razornu snagu od 200 kilotona TNT-a - u poređenju, nuklearna bomba 'Litlle Boy' (Mali Dečko ) bačena na kraju Drugog svetskog rata na japanski grad Hirošimu imala je razornu moć od oko 15 kilotona TNT-a.
Ukrajina ih prodavala Iranu
Zanimljivo je i da je sama Ukrajina, nakon raspada SSSR-a imala više stotina ovih balističkih raketa (po nekim izvorima i više od hiljadu). One su jednim dijelom vraćene u Rusiji na osnovu nekoliko sporazuma koje su sredinom devedesetih dve države bile potpisale, a ostale su bile uništene.
Pogledajte rusko 'groblje' projektila u ukrajinskom Harkovu
Ipak, nakon 2000 godine, u ukrajinskim medijima su se često pojavljivale glasine da dobar dio ovih raketa zapravo nije uništen, već - prodat. Nakon istrage, ukrajinske vlasti su utvrdile da je dio ovih tvrdnji tačan; 2005 je otkriveno da je dvanaest raketa 'KH-55' prodato Iranu, za oko 50 miliona dolara, te da je šest ovih raketa prodato Kini.
Na osnovu dizajna 'KH-55', Iran je kasnije razvio sopstvenu verziju krstareće rakete pod imenom 'Soumar'. Ova raketa je zasnovana na ruskom dizajnu, ali ima moderniji kompjuter za navođenje, te veći domet, između 2500 i 3000 kilometara. Iran takođe trenutno razvija i novi raketni sistem 'Hoveyzeh', nastao na osnovu 'KH-101/Soumar'.
* * *
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
