Dragan Bursać: Banja Luka sa Tvrtkom Kotromanićem postaje istinski bosanski grad!
"I koliko god se neki trudili da Banja Luku pretvore u kasabu srpskog sveta, što su djelomično i uspjeli masovnom etničkom čišćenjem i uništavanjem nesrpskih bogomolja devedesetih godina prošlog vijeka-Kulin ban, Tvrtko Kotromanić, Ferhadija, Arnaudija i ostali spomenici kulture jasno svjedoče jedno-Banjaluka je bila i ostala bosanski grad i nema te sile, te nakarade i tog režima koliko god on četnički bio koji će kazati suprotno. Neka živi Bosna i Hercegovina, neka živi bosanska ljepotica Banjaluka!"
Piše: Dragan Bursać, za portal Radiosarajevo.ba
Ko kaže da nema lijepih vijesti u Bosni i Bercegovini? Nakon Kulina Bana u Banja Luku stiźe i Tvrtko Prvi Kotromanić.
Heroji iz Jablanice: Semir ef. Jahić i njegova supruga spasili najmanje sedmero ljudi
Konkretnije, u park, koji se pravi u najvećem kružnom toku u Banjoj Luci, stigao je spomenik posvećem Tvrtku I Kotromaniću.
Trenutno se radi na postavljanju ovog spomenika, koji je još zamotan, a nalazi se u sredini najvećeg kružnog toka, preko puta zgrade "Ekvatora" sa jedne strane i srednjovjekovne tvrđave Kastela sa druge strane u samom centru grada.
Zabranjeno preuzimanje teksta bez pismenog odobrenja Redakcije portala Radiosarajevo.ba!
Da podsjetim, Tvrtko l Kotromanić, bio je bosanski kralj u drugoj polovini 14. vijeka, a najveću teritoriju i moć Bosna je imala za vrijeme njegove vladavine. On prvi je bosanski vladar koji je uzeo titulu kralja. Banja Luka kao drugi po veličini BiH grad u potpunosti zaslužuje ovaj spomenik.
Još prije ovoga, početkom augusta mjeseca, u Banjoj Luci je postavljen spomenik posvećen Kulinu banu visok čak devet metara.
"Kroz izgradnju ovog spomenika, Centralnog spomen-obilježja ali i spomenika Tvrtku I Kotromaniću želimo poslati poruku da smo opredijeljeni da radimo i na razvoju spomeničke kulture našeg grada, koja je bila zapostavljena", rekao je ranije Draško Stanivuković, gradonačelnik Banja Luke i kandidat za budućeg, novog/starog gradonačelnika.
Iako nije najjasnije u kojoj ulozi se Draško utrkuje za prvu gradsku fotelju: da li kao samostalni kandidat, da li kao produžena Dodikova ruka ili kao kandidat PDP-a za svaku je pohvalu što konačno gradu na Vrbasu, ljepotici, šeher Banja Luci vraća njen bosanski identitet.
I koliko god se neki trudili da Banja Luku pretvore u kasabu srpskog sveta, što su djelimično i uspjeli masovnom etničkom čišćenjem i uništavanjem nesrpskih bogomolja devedesetih godina prošlog vijeka - Kulin ban, Tvrtko Prvi Kotromanić, Ferhadija, Arnaudija i ostali spomenici kulture jasno svjedoče jedno - Banja Luka je bila i ostala bosanski grad i nema te sile, te nakarade i tog režima, koliko god on četnički bio, koji će kazati suprotno.
Čak i kad se u zlostavljanoj historiji Tvrtko i Kulin ban predstavljaju kao Srbi, pa im se grade spomenici "srpske kulture" zapravo se nesvjesno gradi novi-stari bosanski identitet koga je Banja Luka čekala, oskaćena sve ove decenije.
Sljedeći korak je jasan - ukidanje četničkih naziva ulica i vraćanje starih imena.
A taj posao je golem. Zaista golem.
Kako je u jednom tekstu iz januara prošle godine navela banjalučka novinarka Gordana Katana, pozivajući se na podatke Gradske uprave, od 466 "starih" ulica u Banjoj Luci, njih 277 promijenilo imena, dok je još 150 ulica, prema tom izvoru, tada čekalo da dobije naziv.
Zapravo, tek kad pogledamo ove brojeve, vidimo u šta je Banja Luka pretvorena.
I zato posao neće biti nimalo lak. Pa opet Tvrtko i Kulin ban ulivaju nadu da će najveći grad Bosanske krajine postati ono što i jeste - bosanskohercegovački grad, a ne srpska palanka i četnički Doznilend.
I zato, sa radošću čekamo spomenike bosanskoj kraljici Katarini Kosači i (ili) Jeleni Branković.
Neka živi Bosna i Hercegovina, neka živi bosanska ljepotica Banja Luka!
***
Mišljenja i stavovi objavljeni u rubrici "Ja mislim" su isključivo lični stavovi autora tekstova i moguće da ne odražavaju stavove redakcije portala Radiosarajevo.ba
NAPOMENA O AUTORSKIM PRAVIMA:
Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu".
Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, isti dan kad je kolumna objavljena, može to isključivo uz pismeno odobrenje Redakcije portala Radiosarajevo.ba.
Nakon dozvole, dužan je kao izvor navesti portal Radiosarajevo.ba i, na najmanje jednom mjestu, objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti tek 24 sata nakon naše objave, uz dozvolu uredništva portala Radiosarajevo.ba, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.