Uskoro pomjeramo kazaljke na satu: Znate li zašto?
Uvođenje ljetnog računanja vremena prvi je spomenuo američki političar Benjamin Franklin 1784., koji je smatrao kako se pomjeranjem kazaljki na satu može bolje iskoristiti sunčano ljetno razdoblje.
Pristalica te ideje bio je i britanski graditelj William Willett, koji je 1907. izdao pamflet 'Uzaludno traćenje dnevne svjetlosti' u kojem je predlagao pomicanje sata za 80 minuta unaprijed u aprilu, čime bi se uštedjelo na troškovima električne energije i učinilo dane produktivnijima.
Willett je nekoliko puta bezuspješno pokušao progurati taj zakon u britanski Parlament, ali to je pitanje postalo ponovno aktivno u Prvom svjetskom ratu, piše 24sata.hr.
Preminuo čovjek koji se zapalio ispred sudnice u kojoj traje proces protiv Donalda Trumpa
Zbog nestašice ugljena i drugih energenata trebalo je maksimalno štedjeti na električnoj energiji.
Tako je Njemačka 1916. bila prva zemlja koja je uvela ljetno računanje vremena.
Tokom sljedećih nekoliko sedmica isto su napravile i Velika Britanija, Francuska, Italija, Rusija i Australija.
Vlada Federacije BiH saopćila: Kada pomjeramo kazaljke na satu?
Pomjeranje sata se u isto vrijeme koristilo i na području Austro-Ugarske, u razdoblju od dvije godine, od 1916. do 1918.
SAD je ipak prvu promjenu napravio 1918. godine, da bi samo nekoliko godina poslije toga Amerikanci ipak odlučili prestati primjenjivati takvu izmjenu.
Oduševljenje ovim izmjenama nije dugo potrajalo, pa je Njemačka prestala koristiti ljetno računanje vremena 1919., dok su Velika Britanija, Irska i Francuska nastavili. Ali, Francuzi su bili jako podijeljeni oko toga, jer se posebice populaciji ruralnih krajeva to uopće nije svidjelo, dok su za ovo računanje vremena bili veliki gradovi.
Tijekom Drugog svjetskog rata praksa je ponovno zahvatila Europu.
Provjerite svoje ormare: Možda u kući imate hiljade maraka, a da za to ne znate
Ideja se pojavila ponovno u doba naftne krize iz 1973. kada je OPEC uveo embargo, a cijene nafte skočile u nebesa i potaknule recesiju. Sezonskom vremenu prva se 'vratila' Francuska, 1976.
Računanje vremena, kakvog poznajemo i danas, uvedeno je od 1983. u SFRJ.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, neke su savezne države SAD-a odbacile ljetno računanje vremena, prvenstveno zbog pritužbi farmera koji su tvrdili da takav ritam ne pogoduje poljoprivredi i stočarstvu.
Neke države u SAD-u ni danas ne mijenjaju sat, kao niti Japan, Ekvador i države u tropskom pojasu.
Samo za one s visokim koeficijentom inteligencije: Možete li uočiti skrivenu ribu na slici?
U Europi sve zemlje mijenjaju sat, osim Islanda.
Do 2006. ljetno računanje vremena u SAD-u završavalo je zadnjeg vikenda u oktobru, prije Noći vještica. Tad je na Noć vještica mrak nastupao naglo ranije, pa su roditelji djeci noću zabranjivali odlazak u maškare.
Što je manje djece išlo u maškare, dućani su djeci prodavali manje slatkiša, pa su 2007. prebacili mijenjanje sata na prvu nedjelju u novembru kako bi trgovine prodale više slatkiša.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
