Ovo je hrana koju trebamo za zdravlje mozga

0
Radiosarajevo.ba
Ovo je hrana koju trebamo za zdravlje mozga
Foto: Pexels / Špinat

Dean Sherzai, neurolog i istraživač demencije, ima omiljenu studiju. Objavljena 2018. godine i finansirana od strane Nacionalnog instituta za starenje, studija je ispitivala obrasce prehrane na više od 900 starijih osoba koje žive u okolini Chicaga.

Otkrilo se pritom da oni koji svakodnevno jedu "zelenilo", uključujući špinat, kelj i salate, imaju oko 11 godina mlađi mozak od svojih vršnjaka koji zelenilo ne konzumiraju.

Moćni klorofil

"Samo dodaj zeleno", zaključuje Sherza po pitanju promjena u prehrani koje mogu doprinijeti sprječavanju neurodegenerativne bolesti.

Prepoznajete li pjevača s fotografije koji budi uspomene na bivšu Jugoslaviju

Prepoznajete li pjevača s fotografije koji budi uspomene na bivšu Jugoslaviju

"Ako morate početi od jednog mjesta, dodajte dvije porcije zelja svojoj prehrani. Time ste značajno smanjili upalu, oksidaciju, disregulaciju glukoze (neravnotežu šećera u krvi) i lipida, što su sve značajke mnogih bolesti povezanih sa starenjem", rekao je za Business Insider.

Sherzai zna da je primamljivo posegnuti za novim napitkom za brzo rješavanje problema koji obećava poboljšanje zdravlja mozga, poput tablete kao dodatka prehrani ili novog smoothieja u prahu.

Hrana za mladost: Ova vrsta prehrane mogla bi vam pomoći da usporite biološko starenje

Hrana za mladost: Ova vrsta prehrane mogla bi vam pomoći da usporite biološko starenje

Ali ono što je otkrio, nakon decenije istraživanja, jest da su neki od "najdubljih" načina na koje možemo utjecati na svoje kognitivno zdravlje – najstariji.

Naša nas žeđ za novitetima možda usmjerava u pogrešnom smjeru, daleko od uvida u uistinu fenomenalna hemijska svojstva zelenila.

Kada jedemo zelene biljke, konzumiramo molekulu zelenog pigmenta zvanu klorofil, koja pomaže biljkama u fotosintezi — hvatanju sunčevih zraka i pretvaranju u energiju za rast.

Klorofil je zelen zato što biljka uzima i apsorbira crvenu i plavu sunčevu svjetlost za energiju. Zeleno svjetlo je ono što je ostalo i ono što nam se vizualno reflektira.

Sjemenke ovog voća često bacamo, a prema nekim istraživanjima su najzdravije na svijetu

Sjemenke ovog voća često bacamo, a prema nekim istraživanjima su najzdravije na svijetu

I pokazalo se da su te zelene molekule klorofila prepune bogate količine hranjivih tvari, uključujući željezo, magnezij i dušik — sastojaka koji su temeljni za život, bilo da je riječ o biljci ili osobi.

Wellness brendovi pokušali su iskoristiti ovaj prirodni tim iz snova stavljajući ga u dodatke prehrani i novitete poput klorofilne vode. Ali, budući da je klorofil toliko nestabilan, često moraju izbaciti magnezij i umjesto njega dodati druge elemente poput bakra ili cinka.

Stručnjaci kažu da nije jasno mogu li te industrijske inačice klorofila imati mnogo koristi za zdravlje. Ono što znamo je da možete dobiti zdravstvene dobrobiti ako konzumirate klorofil u originalnom pakiranju.

Drugim riječima: jedite više zelenila!

Bitan element

"Klorofil sam po sebi možda i nije toliko koristan, budući da ne postoje čvrsta istraživanja koja bi poduprla suplementaciju klorofilom", rekao je za Business Insider Troy Magney, izvanredni profesor fokusiran na biljnu optiku na Kalifornijskom sveučilištu Davis.

"Umjesto toga, hemijski 'građevni blokovi' molekula klorofila u listovima koje jedemo vjerovatno pomažu da napredujemo. Stvari poput željeza, magnezija i dušika i ovih nutrijenata koji su svi potrebni za klorofil", dodaje.

Stručnjaci upozorili da trebamo izbjegavati ove namirnice za doručak: 'Nemojte jesti to ujutro'

Stručnjaci upozorili da trebamo izbjegavati ove namirnice za doručak: 'Nemojte jesti to ujutro'

Magnezij je bitan element za naše mišiće, živce, kosti i šećer u krvi, a otprilike polovica nas ga ne dobiva dovoljno, navodi se u recenziji objavljenoj u akademskom časopisu The Journal of the American Osteopathic Association.

Željezo igra ključnu ulogu u prijenosu svježeg kisika po našem tijelu, dok nam dušik pomaže rasti i održava naš mozak i imunološki sistem jakim.

Ljudi koji jedu više lisnatog povrća također uzimaju pristojne količine drugih hranjivih tvari, uključujući vitamin K, folat, lutein i beta-karoten.

Stručnjaci misle da ove hranjive tvari – sve prisutne zahvaljujući svijetlim pigmentima u lišću – mogu djelovati zajedno sinergistički na načine koji mogu zaštititi naš mozak.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije