Analiza | Gordan Jandroković i duh UZP-a nad Bosnom Srebrenom

Činjenica da Gordan Jandroković, predsjednik Hrvatskog sabora, predstavničkog tijela građana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj, tokom zvanične posjete ovoj zemlji upućuje poruke kako "Bosne i Hercegovine neće biti" ako se, valjda, ne ispoštuju vizija zvaničnog Zagreba o tome kakva bi naša zemlja trebala biti, prvorazredni je međunarodni skandal.

Da stvar bude gora učinio je to, očito, sasvim namjerno, uoči današnje sedme godišnjice potvrđivanja presude u slučaju "Prlić i ostali" kojom je potvrđen "udruženi zločinački poduhvat" i "međunarodni oružani sukob" s učešćem prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, Jandrokovićevog HDZ-a i regularnih snaga Hrvatske vojske (HV).

"Pokajmo se, učinili smo zlo", zavapio je tada fra Ivo Marković, poručujući da već jednom mora doći kraj ratnim politikama.

Pozicije iz ratova

Međutim, riječi mudrog franjevca vrh u Zagrebu nije želio čuti, kao ni mnoge njegove braće iz Bosne Srebrene četvrt stoljeća ranije. Odnosi se zaoštravaju. Zagrebačke Novosti su još 2021. godine upozoravale da se hrvatska vanjska politika svodi na  Bosnu i Hercegovinu i Srbiju – gdje je "uvelike ograničena ustrajavanjem na pozicijama iz ratova".

"Hrvatska deklarativno tvrdi da je najveća prijateljica Bosne i Hercegovine, ali u stvarnosti se tako ne ponaša. Naša vanjska politika dopustila je da je u potpunosti instrumentalizira HDZ BiH, s čime ide i nepriznavanje sadašnjeg Predsjedništva. Tako se otežava put BiH ka EU. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, predsjednik Zoran Milanović i premijer Andrej Plenković ignoriraju institucije i posjećuju dijelove susjedne zemlje bez komunikacije s predstavnicima službenih vlasti...", izjavio je u septembru 2021. godine Božo Kovačević, analitičar i bivši hrvatski ambasador.

Tako i danas, sedam godina nakon presude pred sudom kojeg su utemeljili Ujedinjeni narodi (UN), kada visoki zvaničnik Republike Hrvatske, dakle, članice Europske unije i Sjevernoatlantskog saveza (NATO) dođe u zvaničnu posjetu susjedne zemlje, a onda iz bilo kojeg razloga kaže da te zemlje "neće biti", mnogo više liči na Putinov obrazac susjedskih prijetnji, nego na odgovornu politiku jedne članice najelitnijeg europskog kruga država.

On tako na direktan način demaskira sva ona prenemaganja o "najvećem prijatelju" i "najvećem zagovorniku" u Europskoj uniji i na našem putu ka klubu elitnih europskih država.

Budimo realni, svaka država i svako društvo imaju probleme. Primjerice, pojedini vodeći hrvatski mediji još su 2018. upozoravali su kako se "hrvatsko društvo raspalo", građani su umorni od bjesomučnih sukoba premijera Plenkovića i predsjednika Milanovića, hrvatski ministri sve su češće u Remetincu, poneko optuži HDZ da su nacistička stranka, mladi ljudi odlaze, Slavonija je prazna, posljedice razornih potresa nisu sanirane... ali niko, baš niko ne dovodi opstanak Republike Hrvatske, zar ne?

Kako je onda moguće tokom zvanične posjete izreći prijetnju da Bosne i Hercegovine možda neće biti?!

Kako je to moguće čak i onda kada zvanični podaci govore da je Republika Hrvatska povećala svoj izvoz u Bosnu i Hercegovinu za skoro 23 posto u ovoj godini, što upućuje na postojanje otvorenosti naše zemlje i dobronamjernosti? Kako je moguće kada građani Bosne i Hercegovine u Hrvatskoj ostvare 2,7 miliona noćenja u prvih devet mjeseci 2024?

"Ne treba računati sa BiH"

Moguće je. Sasvim je moguće jer Gordan Jandroković slijedi "glavni tok" te politike u "bespućima povijesti". Ta politike je "uvelike ograničena ustrajavanjem na pozicijama iz ratova". Nova pozicija Republike Hrvatske prema Bosni i Hercegovini zasad nije stvorena.

"Ne treba računati sa BiH kao nečim što je od Boga dano i treba da ostane. Opstanak Bosne i Hercegovine kao samostalne i suverene, sve kada bi bio moguć, ide u svakom slučaju na štetu hrvatskog naroda, onemogućava normalno teritorijalno ostvarenje hrvatske države i stvara pretpostavke za nestanak i onolikog dijela hrvatskog naroda kakav je danas u Bosni i Hercegovini", reći će Tuđman 27. decembra 1991.

Upravo je on tada inaugurirao i tu mimikrijsku politiku koja se zakune u dobrosusjedske odnose, a onda ti predviđa nestanak?!

"Znači, opstanak, suverenost Bosne u današnjim uvjetima sa hrvatskog gledišta je takva da se mi za nju ne moramo zauzimati; mi je ne smijemo otvoreno postavljati, ali zašto ne prihvatiti tu ponudu razgraničenja kada je to u interesu hrvatskog naroda, hrvatskog naroda ovdje u Republici i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini...", reći će Tuđman, svjedoče stenogrami.

Kad ga je dio bosanskih Hrvata, među kojima je bio i sociolog religije pokojni Ivan Markešić, ugledni sociolog religije i rođak čestitog fra Luke Markešića, vrlo otvoreno i dobronamjerno upozorio na pogubnost politike tzv. Herceg-Bosne i plan o priključenju teritorija Bosne i Hercegovine Republici Hrvatskoj, Tuđman je insistirajući na srpskoj "ponudi razgraničenja", upitao:

"Dobro, gospodo, zašto gubimo vrijeme dok je to moguće...".

Tuđman će tada izabrati Matu Bobana, Darija Kordića, Ignaca Koštromana i ostale "jastrebove", a odreći se čestitih ljudi: Stipe Mesića, Stjepana Kljuića, Ivana Markešića i drugih koji su bili za suverenu i nedjeljivu Bosnu i Hercegovinu s kojom će Republike Hrvatska graditi bliske i dobronamjerne odnose.  

Hag nam neće pisati povijest, rekao je svojevremeno u novinarima Mostaru Ivo Sanader, bivši hrvatski premijer upitan o posljedicama slučaju "Prlić i ostali". Zaista, presuda "hrvatskim uznicima" nije iskorištena za katarzu i korekcije hrvatske politike. Baš suprotno, počele su stizati opasne poruke koje pomažu da razumijemo ono što danas govori Jandroković.

Upravo u novembru 2018. godine iz Zagreba je stigla poruka da "Bosne i Hercegovine i ne mora biti", koju će Jandroković jučer ponoviti. Hrvatska radiotelevizija, dakle državna TV, tada je izvještavala sa tribine "Kakva je budućnost ovakve BiH?".

"Manjkav Izborni zakon, netom završeni predsjednički izbori, te općenito nepovoljna klima u društvu, samo su neke od tema o kojima su razgovarali dobri poznavatelji prilika u susjednoj BiH", tvrdio je tada HRT.

Na skupu su se pojavili kapitalci – dr. Ivo Lučić, bivši čelnik SIS-a, obavještajne službe HVO-a koja je poznata po hapšenju i mučenju hercegovačkih Bošnjaka u brojnim logorima tzv. Herceg-Bosne, danas historičar, Nino Raspudić, univerzitetski profesor u Zagrebu, kasniji saborski zastupnik, te Ivan Vukoja, čelnik IDIP-a, mostarskog instituta bliskog HDZ-u i Draganu Čoviću.

"Iskustvo nam govori sljedeće - da se ništa bitno neće promijeniti u idućih nekoliko mjeseci ili nekoliko godina, da su to dugotrajni procesi i da se ovdje radikalne promjene događaju onda kad se urušava okruženje, međunarodni poredak, ono što drži tu Bosnu i Hercegovinu na okupu", rekao je tada Lučić.

"Zemljica Bosna"

Nino Raspudić je, međutim, bio precizan: "Bilo koja država koja ne može dugoročno osigurati koncenzus većine svojih stanovnika ili, većine svojih sastavnica, kao složena država, kao što je tronacionalna BiH, ako ne može dugoročno osigurati konsenzus za svoje postojanje, da ne mora opstati! Ne vjerujem u ljubav na silu."

Očito je procjena zagrebačkih centara odlučivanja da se upravo ovih dana "urušava međunarodni poredak", te da u trenutku kada je politika "srpskog sveta" poslije "svesrpskog sabora" u u junu 2024. sve agresivnija - treba jednako oštro istupiti u politici prema BiH. Željezo je kuje dok je vruće, a traži teški čekić!

Po Tuđmanovom modelu "ako Srbi uzmu svoje i mi ćemo svoje", dok bi, opet prema ciničnom Tuđmanu, oko Sarajeva trebalo ostati nešto što će podsjećati "na povijesnu zemljicu Bosnu", i to (dugoročno) kao tampon između Srbije i Hrvatske.

Ljubljanska Mladina, taj kultni magazin na našim prostorima, uvijek je bio ispred svog vremena. Kada su u aprilu 2021. godine stavili na naslovnicu Andreja Plenkovića i Aleksandra Vučića komadaju Bosnu, i to u društvu "kuhara", tadašnjeg premijera Slovenije, Janeza Janše, kao simbola desničarske Europe, bili su zlokobno u pravu.